Uzrok povećanih masnoća u krvi kod više od polovice pacijenata leži u nepravilnoj prehrani, dok je kod ostalih odgovoran nasljedni faktor. Upravo zahvaljujući genetskom faktoru, povišene vrijednosti masnoće u krvi otkrivaju se čak i kod mršavih ljudi.

Neporecivo je da niži kolesterol znači manju učestalost modernih srčanih bolesti, međutim, postoje neki pokazatelji da ekstremno nizak kolesterol može biti i štetan.

Kolesterol je mast koja se inače nalazi u tijelu i ima vrlo važno mjesto u njegovom funkcioniranju. Važan je sastojak svake stanice u tijelu, sastavni dio muških i ženskih spolnih hormona, hormona nadbubrežne žlijezde i vitamina D, kao i žučnih kiselina koje sudjeluju u probavi. Tijelo samo stvara 70% kolesterola, a 30% prisutnog u tijelu potječe iz hrane životinjskog podrijetla. U tijelu se stvara u jetri i iz nje se krvlju prenosi do mjesta u tijelu gdje je potreban.

LDL i HDL kolesterol

Kolesterol je vrsta masti, topiv u mastima, a kako je krv uglavnom voda, potrebni su posebni transporteri za njegov transport kroz krv. Oni se nazivaju lipoproteini i zapravo su kombinacija masti i proteina. Postoje dvije vrste lipoproteina:

• LDL (‘loš’) kolesterol koji prenosi kolesterol do stanica, tkiva i organa

• HDL (‘dobar’) kolesterol skuplja i nosi višak kolesterola natrag u jetru, gdje se izlučuje

Ako postoji višak LDL kolesterola, on se taloži na stijenkama krvnih žila i dolazi do ateroskleroze, zbog čega je on ‘loš’. Ako ima više HDL kolesterola, onda se kolesterol više prenosi i krvne žile se od njega ‘čiste’, tako da je HDL kolesterol ‘dobar’. Što je LDL kolesterol niži, a HDL kolesterol viši, to je manji rizik od razvoja ateroskleroze i njezinih komplikacija.

Trigliceridi su masti koje jedemo i koje se pohranjuju u masnim stanicama u našem tijelu kao skladište energije. Sve što pojedemo više nego što nam je potrebno pretvara se u trigliceride i taloži u obliku masnih naslaga u tijelu. Kada jedemo manje hrane nego što nam je potrebno, te masne naslage se troše. Stoga, ako su trigliceridi u krvi povišeni, dijeta je prvi korak u rješavanju ovog problema.

Koje su ‘poželjne’ vrijednosti masnoće u krvi?

Prije vađenja krvi za analizu masnoća potrebno je ne uzimati hranu 15 sati prije vađenja krvi. Poželjna razina ukupnih masnoća je 5,2 mmol/l, LDL kolesterola 3,4 mmol/l, HDL kolesterola više od 1,6 mmol/l, triglicerida ispod 1,70 mmol/l.

Javlja li se povišeni kolesterol češće kod muškaraca ili žena?

Visoki kolesterol, zahvaljujući spolnim hormonima, češće se otkriva kod muškaraca nego kod žena. Muški spolni hormon testosteron snižava razinu dobrog (HDL) kolesterola koji je čistač viška kolesterola u krvi. Zahvaljujući estrogenu, žene su manje podložne porastu razine kolesterola u krvi, ali samo do menopauze, kada se izjednačavaju s muškarcima.

Koliki je značaj prehrane na povećanje masnoća u krvi?

Znanstvenici smatraju da je uzrok povećanih masnoća u krvi kod više od polovice pacijenata nepravilna prehrana, a kod ostalih je odgovoran nasljedni faktor. Upravo zahvaljujući genetskom faktoru, čak i mršave osobe mogu imati povišene vrijednosti masti. Kad je riječ o pretilim osobama, posebno su ugroženi oni čije je masno tkivo dominantno lokalizirano na području oko trbuha. Opseg struka veći od 80 cm kod žena i 94 cm kod muškaraca služi kao dobar pokazatelj potencijalnog rizika od srčanih bolesti i moždanog udara.

Je li nizak kolesterol jamstvo dugovječnosti?

Neosporno je da niži kolesterol znači manju pojavu modernih srčanih bolesti, no to ne mora nužno značiti da ćemo živjeti dulje. Nitko sa sigurnošću ne zna zašto, ali postoje neki pokazatelji da ekstremno nizak kolesterol može biti štetan. Cerebralna hemoragija, kod koje oslabljena krvna žila puca i dolazi do hemoragijskog moždanog udara, čini se da je najveća opasnost za osobe s niskim kolesterolom. Vjerojatno je određena količina kolesterola potrebna za očuvanje krvnih žila mozga.

Među Japancima se može uočiti zanimljiv fenomen. Promjenom njihove tradicionalne prehrane počela je rasti prosječna vrijednost kolesterola, a smanjila se njihova nevjerojatno visoka učestalost hemoragičnog moždanog inzulta (moždanog udara). Postoje studije koje ukazuju na vezu između niskog kolesterola i veće učestalosti raka debelog crijeva i oštećenja jetre.

S nižim kolesterolom možemo se osjećati lošije i biti agresivniji nego s višim kolesterolom. O toj se teoriji raspravlja među znanstvenicima i postoje istraživanja koja je podupiru. Učestalost teške depresije veća je kod starijih muškaraca koji imaju nizak kolesterol.

Postoje pretpostavke da snižavanje kolesterola na neki način utječe na smanjenje serotonina – tvari u mozgu koja je zaslužna za dobro raspoloženje te tako dovodi do depresije i agresivnosti. Pitanje je koja je najniža sigurna razina kolesterola. Znanstvenici još nemaju odgovor. Pretpostavlja se da je kritična razina kolesterola ispod 4,1 mmol/l, piše  Lepa&Srećna.