Hrvati su u 2022. godini u prosjeku uštedjeli 6,4% ukupnih primanja što je gotovo dvostruko manje od prosjeka Europske unije (12,7%). 

Najviše u EU štede Nijemci (19,9%) i Nizozemci (19,4%).

S druge strane, Poljaci i Grci su u 2022. imali negativne stope štednje što znači da su prosječni troškovi kućanstva u tim državama bili veći od prosječnih primanja.

Ukupni depoziti stanovništva u bankama potkraj kolovoza 2022. iznosili su 263,4 milijarde kuna, uz znatan rast na godišnjoj razini, od 22,3 milijarde kuna, što je i rezultat prelijevanja gotovine u optjecaju u banke zbog pristupanja europodručju, ističe HNB.

Taj rast od 9,4 posto malo je veći od porasta ostvarenog lani u istom razdoblju, kada je iznosio 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto, a zamjetno veći od rasta u prijašnjim godinama, navode iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema podacima s kraja kolovoza ove godine, prosječna visina depozita po stanovniku na razini cijele Hrvatske iznosila je 9.714 eura.

Pritom je prednjačila Istarska županija, čiji je stanovnik u prosjeku imao štednju od 15.224 eura, slijedi Grad Zagreb s 13.840 eura, Primorsko-goranska županija s 13.360 eura, Dubrovačko-neretvanska s 13.036 eura, Zadarska s 11.842 eura, Splitsko-dalmatinska s 10.892 eura, Šibensko-kninska s 9.426 eura te Ličko-senjska županija s osam tisuća eura štednje po stanovniku.

Na začelju su Virovitičko-podravska županija s 4.547 i Vukovarsko-srijemska županija s 4.393 eura.