Prema posljednjem HRejtingu, samo pet stranaka samostalno prelazi izborni prag. HDZ i dalje dobiva najveći postotak glasova. Najjača oporbena stranka SDP sigurna je na drugom mjestu, a Možemo na trećem. Domovinski pokret popularniji je od Mosta. Komu će otići glasovi gotovo 18% neodlučnih birača? Tko priželjkuje da izbori budu što prije, a tko da budu kasnije? O tome smo večeras razgovarali u HTV-ovoj emisiji Otvoreno.

Komunikacijski i politički konzultant Aleksandar Musić rekao je da HRejting pokazuje neku vrstu polupat pozicije, ali da se ne treba previše fiksirati na same ankete.

– Vi u politici imate nešto što je strukturno, imate određenu bazu i nju možete mijenjati samo na dugi rok. Izvedbeno, vještina, kvaliteta kampanje je ono zapravo što vam daje onu dodanu vrijednost. I tu mi se čini da onaj tko će se pretplatiti unaprijed na neki rezultat, tko će računati na bilo kakvu koaliciju na ljevici ili na desnici, bez da jasno kaže koji ljudi će istrčati na teren u kojim izbornim jedinicama, hoće li ići na preferenciju, hoće li ići na sinergiju i kakve će biti te kampanje, zapravo neće proći dobro, rekao je.

Musić je također rekao da se u Hrvatskoj stranke i pojedinci previše fiksiraju na kvantitativu, a premalo na kvalitativu.

– Dobro kvalitativno istraživanje pokazuje vam gdje su vam oni skriveni postotni bodovi, gdje vam je ona emocija koja vas može pogurnuti malo preko onoga što su vam i vaši najoptimističniji ljudi davali u nekom predizbornom smislu, rekao je Musić.

Politolog prof. dr. sc. Branko Caratan rekao je da vladajuća stranka ne ide toliko u izbore s kampanjom, nego prije svega sa životnim prilikama svojih birača.

– Ako se te životne prilike pogoršavaju, onda stranka usprkos bilo kakvoj kampanji stoji loše, rekao je Caratan.

Među ostalim je rekao da SDP u anketama ima više glasova nego Možemo te da između te dvije stranke može odlučiti kampanja.

– Sad je pitanje uvjerljivosti lidera, dodao je Caratan.

Također je rekao da, kad se odbiju birači koji neće glasati na izborima, HDZ onda nema 25, već vjerojatno 30 posto, a SDP nema 15, nego možda 20 ili 18.

– Tada se situacija mijenja, birači onda imaju još jedan faktor u igri, a to je – tko može dobiti izbore? Tko može formirati vladu? Ljudi vole biti s pobjednikom, rekao je Caratan.

Komunikacijski i politički konzultant Mate Mijić rekao je da je ono što se dogodilo u Vukovaru dalo na vidljivosti i dodatnoj prepoznatljivosti Domovinskog pokreta.

– Postoje emotivne teme o kojima mi svi imamo mišljenje, rekao je Mijić.

– Ali ne znači da ćemo zbog te teme izaći na izbore i glasovati za tu opciju. Kod svih emotivnih tema sve stranke trebaju voditi računa o tome je li ta tema motivator, dodao je.

Komentirajući komunikaciju oporbenih lidera, dr. sc. Nikolina Borčić sa Sveučilišta Vern rekla je da je Sandra Benčić (Možemo) možda najviše fokusirana na sadržaj i može dobro poentirati, ali da jednako kao i ostali pripadnici oporbe primarno ovisi o vidljivosti u javnosti.

Što se tiče Mosta, istaknula je Marina Miletića kao izuzetno aktivnog na društvenim mrežama, bez obzira na to što tko mislio o njegovom sadržaju.

– U Mostu sam lider nije toliko aktivan, on je više kao nekako sa strane i on više u sabornici pokušava poentirati s vremena na vrijeme, rekla je Borčić o Boži Petrovu.

“Nitko nije spektakularno spreman”

Tko u ovom trenutku priželjkuje da izbori budu što prije, a tko da budu kasnije?

– Ako ćemo iskreno, nitko nije spektakularno spreman, ali su neki spremniji od drugih zato što još uvijek imaju koliko-toliko funkcionalne stranačke organizacije na terenu. HDZ je tu u definiciji nešto spremniji od ostalih, ali nije to od one izvanserijske forme kakvu je znao imati u nekim razdobljima u proteklih 30 godina, rekao je Musić.

Na pitanje koliko među neodlučnima ima onih koji neće izaći na izbore odgovorio je da je to veći problem za ljevicu u Hrvatskoj nego desnicu jer hrvatska ljevica tradicionalno ima problem mobilizacije svojih birača.

Caratan je među ostalim rekao da je Domovinski pokret iskoristio nedavnu situaciju oko obilježavanja Dana sjećanja u Vukovaru te kako misli da će im koristiti i aktualno zaoštravanje odnosa sa Srbijom.

– Ali sada je pitanje koje birače jede Domovinski pokret? On jede birače Mosta, ne birače HDZ-a, dodao je.

Mijić se ne slaže da DP i Most dijele glasove koji su otpali od HDZ-a – Most po njemu ipak više zahvaća kršćansko konzervativne glasove, a DP nacionalističku desnicu.

Mijić: DP spreman razgovarati i SDP-om

Mijić je rekao da DP vrlo otvoreno komunicira da je spreman razgovarati s HDZ-om, ali i SDP-om, dok isključuju samo SDSS i Možemo. Naravno, koalicija s SDP-om malo je teže moguća nego ona s HDZ-om, dodao je.

– DP pokazuje spremnost za ulazak u vlast, to je neosporno. Ono što je veliko pitanje za HDZ je koliko oni jak DP mogu tolerirati, rekao je Mijić.

Rekao je i da tajming izbora neće puno promijeniti te da lijeva oporba po njemu nije spremna za izbore.

– Na pragu smo superizborne godine, a lijevi dio spektra zapravo uopće ne zna kako će izići na izbore, rekao je Mijić.

– Desna oporba se puno čvršće suprotstavlja HDZ-u nego što to čine oni koji bi s ljevice trebali jurišati na vlasti, dodao je.

Musić je rekao da “DP ima cijelu jednu minioperaciju pokušaja otkidanja barem dijela glasova Mostu” te da se to radi kroz neke emisije, televizije i listove.

– Čini se da barem malim dijelom to i uspijeva, dodao je.