S godinama se mijenja potreba našeg tijela za hranom, odnosno ‘gorivom’, što znači da bismo morali promijeniti prehrambene navike
Puno smo puta mogli čuti da kad uđemo u određene godine, trebamo sagorijevati manje kalorija. Je li to zbilja istina? Evo što stručnjaci misle o tome.
Sagorijevanje kalorija je iznimno važan proces jer hrana našem tijelu daje gorivo koje mu je potrebno kako bi ostalo zdravo i funkcionalno, rekao je Herman Pontzer, profesor evolucijske antropologije sa Sveučilišta Duke.
Dakako, naša dob, osim još nekoliko drugih čimbenika, može imati velik učinak na to koliko kalorija trebamo za održavanje tjelesne težine i osnovnih funkcija.
Evo što biste trebali znati:
Kako dob utječe na kalorije koje sagorijevamo
Da, posve logično je to da je veličina tijela najvažniji faktor koji utječe na potrebu za kalorijama, rekao je dr. Pontzer. ‘Što ste veći, to trebate više kalorija’, objašnjava on.
No ključna je i dob, dodao je. Bebe i djeca, primjerice, trebaju manje kalorija nego odrasli jednostavno zato što su manji. Ali kada izračunate koliko kalorija troše u odnosu na veličinu tijela, to je zapravo više od onoga što koriste odrasli jer rastu i razvijaju se, rekao je dr. Pontzer.
Fizička aktivnost također povećava broj kalorija koje sagorijevate, rekla je dr. Anna Maria Siega-Riz, profesorica sa Sveučilišta Massachusetts Amherst, glavna autorica izvješća nacionalnih akademija znanosti, inženjerstva i medicine iz 2023., koje je procijenilo kalorijske potrebe ljudi u Sjedinjenim Državama i Kanadi.
Prema tom izvješću, neaktivan 40-godišnji muškarac težak oko 90 kilograma trebao bi unijeti oko 2700 kalorija dnevno kako bi održao težinu i osnovne tjelesne funkcije. Ali da je sportaš koji svaki dan trenira nekoliko sati, trebalo bi mu oko 3500 kalorija dnevno. U istom je izvješću procijenjeno da, počevši od 19. rođendana, potrebe za kalorijama opadaju svake godine – to iznosi oko 11 kalorija godišnje za muškarce i sedam za žene, rekla je dr. Susan Roberts s Medicinskog fakulteta Geisel.
Žena koja ima npr. 77 kilograma i hoda 60 do 80 minuta svaki dan, naprimjer, trebala bi 2450 kalorija dnevno u dobi od 20 godina – međutim, u dobi od 60 godina to bi palo na 2150, a sa 80 godina na 2000 kalorija, piše Tportal.
Ova promjena u sagorijevanju kalorija vezana uz dob obično je najvidljivija u 60-im godinama života i nakon toga, rekla je dr. Roberts, što se može manifestirati kao debljanje ili slabiji apetit. Kako starite, tijelo gubi mišiće i dobiva masno tkivo, pa sagorijeva manje kalorija, rekla je. A i mozak, metabolički najaktivnije tkivo u tijelu, prirodno se smanjuje u veličini i zahtijeva sve manje energije, dodala je.
Također je uobičajeno to da ljudi postaju manje fizički aktivni kako stare, što dodatno smanjuje broj kalorija koje uspiju sagorjeti svaki dan, rekla je dr. Siega-Riz.
‘Možete procijeniti svoje potrebe za kalorijama pomoću internetskog kalkulatora. Samo imajte na umu da takvi kalkulatori mogu dati samo opću sliku onoga što biste trebali konzumirati. Vaše stvarne potrebe varirat će ovisno o dnevnim aktivnostima, genetici i drugim čimbenicima’, rekla je. Ako se pitate konzumirate li pravu količinu kalorija, najbolji način da provjerite je da se svako toliko važete, dodaje liječnica, a ukoliko je vaša težina relativno stabilna, onda je to znak da konzumirate optimalan broj kalorija.
Ipak, kod nekih ljudi stalan fokus i mjerenje težine mogu stvoriti ili pogoršati tjeskobu oko hrane i kilograma, rekla je dr. Siega-Riz, stoga se važite samo onoliko često koliko vam to odgovara.
Što sagorijevanje manje kalorija znači za vaše prehrambene navike
Dobra vijest je da vjerojatno nećete trebati puno brojati kalorije kako starite, jer bi apetit prirodno trebao opadati da bi odgovarao vašim potrebama, rekao je dr. Pontzer.
Ali kako starite, važno je osigurati da dobivate pravu ravnotežu hranjivih tvari, rekla je dr. Roberts.
Naprimjer, istraživanja savjetuju da, počevši od 50-ih, tijelo treba više određenih hranjivih tvari kao što su kalcij, vitamin B6, vitamin D i proteini, ali i manje ukupnog unosa kalorija dnevno.
Zbog toga, rekla je dr. Siega-Riz, treba prednost dati hrani koja omogućuje veću korist u pogledu hranjivih tvari, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih izvora proteina.
Dr. Roberts se slaže s time. Kada ste u 20-ima i 30-ima, kaže, još uvijek vam može ostati mjesta za čokoladu, komad torte ili pivo. No ako ste u 80-ima i unosite samo oko 1500 kalorija dnevno, ostaje vam manje mjesta za poslastice, upozorava ona.
Stoga smatra da je dobar savjet za starije odrasle osobe svakako uzimati multivitaminske dodatke kako bi popunili sve nedostatke u prehrani. Ali čak i tada dobra prehrana još uvijek je neophodna kako bi se osiguralo dobivanje drugih važnih hranjivih tvari, poput proteina, vlakana i zdravih biljnih spojeva, zaključuje liječnica.
