Najveći krimen bio mu je to što nije zvao policiju jer ga je osiguravajuće društvo, nakon što je predao svu dokumentaciju s fotografijama, na kraju odbilo

Jedan Zagrepčanin nedavno je na teži način naučio kako pravilo da je prilikom manjih prometnih nesreća za naplatu štete dovoljno samo ispuniti Europsko izvješće o prometnoj nesreći – u praksi zapravo ne vrijedi., doznaje jutarnji

Najveći krimen bio mu je to što nije zvao policiju jer ga je osiguravajuće društvo, nakon što je predao svu dokumentaciju s fotografijama, na kraju odbilo, nakon što se druga strana nije pojavila na procjeni štete, a on nije imao policijsko izvješće.

“Eto, doista sam mislio da će dovoljna biti činjenica da smo i ja i krivac ispunili i potpisali Europsko izvješće, no ispalo je da to nije tako. Osiguranje me je na kraju odbilo, nakon što se druga strana nije pojavila, a ja nisam zvao policiju kako bi napravila očevid”, povjerio nam se.

Tako, uostalom, glasi i službeni savjet, čak i na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, koji kaže da su u slučaju prometne nesreće s isključivo materijalnom štetom, vozači dužni “odmah ukloniti vozila s kolnika te popuniti i potpisati Europsko izvješće”.

To je načelno točno, no isključivo u idiličnim situacijama, u kojima ste se sudarili s najpoštenijim čovjekom na svijetu, koji ne spori da je kriv, sve odmah potpisuje, i u dogovoreno se vrijeme pojavljuje na procjeni štete.

Ako ste imali nesreću da je sudar izazvao neki malo manje pošten vozač, činjenica da nemate policijsko izvješće u praksi će vam znatno umanjiti izglede da vam bude isplaćena naknada štete, neovisno o tome što je krivac potpisao to famozno Europsko izvješće.

Naime, osiguravajuće kuće, prema Zakonu o o obveznim osiguranjima u prometu, imaju rok od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu odštetnog zahtjeva, te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva, u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

U tom smislu, potvrđuju nam to iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koja je nadležna za osiguravajuća društva, uredno ispunjeno Europsko izvješće može se koristiti kao odštetni zahtjev, odnosno kao izjava o okolnosti načina nastanka nesreće, no samo za sebe, nije priznanje krivnje.

“Osiguravajuća društva sama odlučuju koja im je dokumentacija potrebna za rješavanje zahtjeva, i ne postoji zakonska odredba da je za obradu zahtjeva potreban policijski zapisnik ili neki drugi dokument, a zakonska kategorija nije niti obavezno prisustvo osobe koju se smatra krivom na terenskoj procjeni štete.

Iz prakse znamo kako društva ponekad pozivaju sudionike nesreće na terenski izvid – kad nema policijskog zapisnika ili društvo sumnja da su se sudionici dogovorili, kao i kada sumnja u istinitost podataka navedenih u Europskom izvješću”, odgovorili su i dodali kako nemaju informacije da bi u praksi osiguravatelji uvjetovali dolazak svih sudionika na procjenu u svim slučajevima prometnih nesreća kod kojih nije pozvana policija, te kako se u nekim slučajevima odluke donose isključivo na temelju fotografija, pa čak i bez posebnog terenskog izvida štete.

Za to je, pak, potrebno biti Helmut Newton, pa evo i nekoliko savjeta kako fotografirati u slučaju nesreće.

Prvi savjet je detaljno snimiti položaj svih vozila neposredno nakon nesreće, kao i samog mjesta nesreće, i to iz veće i iz neposredne udaljenosti.

Treba obavezno fotografirati sve – oštećenja na vozilima, tragove kočenja i sve druge tragove, i na vozilima i na kolniku, kao i prikupiti sve podatke o sudionicima i svjedocima nesreće.

Iz Hrvatskog ureda za osiguranje nisu nam dostavili odgovor je li to uobičajena praksa da se zahtjevi odbijaju ako nema policijskog zapisnika, a druga se strana ne pojavi na procjeni štete, ali navode kako je na rješenje moguće uložiti prigovor, pokrenuti postupak medijacije ili se obratiti HANFA-i.

Ovo posljednje ipak čine rijetki, pa iz agencije otkrivaju da je udio takvih prigovora u ukupnom broju predstavki ove godine bio tek jedan posto.

To, doduše, ne znači da nezadovoljnika u stvarnosti nije znatno više…