Iako su potrošači koji obilaze tržnice već pomalo oguglali na rekordne cijene voća i povrća, kada su se potkraj rujna počeli prodavati prvi domaći kesteni za šest eura po kilogramu, šokirali su se i sami prodavači na tržnicama.

Jedna od vlasnica OPG-ova koji prodaju na Trešnjevačkoj tržnici nije krila svoje ogorčenje pri pogledu na susjedne klupe pune kestena koji su se rasprodali za “akcijska 4 eura”.

– Ni sijali, orali, ni kopali, ni gnojili, ni zalijevali, nego samo otišli u šumu i pobrali ih besplatno, pa traže duplo više nego mi koji smo se mučili cijelu godinu oko mahuna, graha, rajčice i paprike. I sve to bez poreza, trgovačke marže, preprodavača i bilo kakvog računa – rekla je Jutarnjem listu dok, budimo realni, ni kod nje nisu pale cijene povrća premda je sezona na izmaku.

Zbog toga su mnogi i odustali od spravljanja zimnice. Domaća turšija i ajvar su, kažu domaćice, postali luksuz, a zbog prosječne cijene od eura za kilogram glavice kupusa mnogima se zavrtjelo u glavi od same pomisli na kiseljenje.

Registrirani i neregistrirani proizvođači hrane, kao i prodavači koji kupuju na Zelenoj tržnici nakon ukidanja fiskalizacije na tržnicama proteklih godina su izjednačeni u nenaplaćivanju računa.

Danak u visokim cijenama plaćaju osiromašeni potrošači koji se sve više okreću kupnji u trgovačkim centrima. No, tamo ne mogu kupiti prave sljemenske kestene ili jesenske vrganje kojih je ovih dana sve više po lanjskim cijenama od 10 do 13 eura za kilogram.

Zanimljivo, te cijene vrganja ne zabrinjavaju uzgajivače gljiva jer su, primjerice, popularne shiitake na štandovima još i skuplje. Kako nam kažu prodavači šampinjona i bukovača, “oni nam nisu konkurencija, vrganja ima samo nekoliko tjedana u proljeće i na jesen, a mi proizvodimo cijelu godinu”.

Besplatne dozvole

Zašto u Hrvatskoj nema proizvodnje pitomih kestena koji bi cjenovno konkurirali šumskim, pokušali su iz Jutarnjeg lista doznati iz Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).

– Iako postoji tržište na kojem se prodaju sadnice kestena i marona, plantažna proizvodnja nije zaživjela jer velika ulaganja uz dug period čekanja uroda s neizvjesnim ishodom zbog brojnih rizika u rastu sadnica ne jamči ulagaču siguran povrat investicije. Kako je riječ o sezonskom urodu, potrebna su i dodatna ulaganja u preradbene kapacitete, poput proizvodnje kesten-pirea koji bi zadovoljio potrebe našeg tržišta, a potražnja nije velika – rekao je Jutarnjem listu Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.

Dodaje da značajnu ulogu u premišljanju oko ulaganja u komercijalnu sadnju kestena ima i praksa Hrvatskih šuma, koje kao javno poduzeće građanima omogućuje besplatnu berbu kestena za osobne potrebe.

To nam potvrđuju u Hrvatskim šumama i navode da je dozvola za skupljanje šumskih plodova potrebna za sve nedrvne šumske proizvode koji se sakupljaju ili beru u državnoj šumi za osobne potrebe; nadzemne gljive, kestene, medvjeđi luk, borovnice i ostale ljekovite biljke.

– Sve fizičke osobe i udruge koje za osobne potrebe skupljaju nedrvne šumske proizvode dozvolu si mogu samostalno izraditi putem web aplikacije na portalu Hrvatskih šuma. Građani se mogu obratiti odjelima za ekologiju i ishoditi dozvolu koja je besplatna, a pravilnikom je propisano da se za osobne potrebe može prikupiti do 10 kilograma plodova pitomog kestena dnevno – navode iz Hrvatskih šuma, uz napomenu da je do početka listopada izdano oko 10.000 besplatnih dozvola.

Bez prijava inspekciji

No, ako se plodovi skupljaju u komercijalne svrhe, pravila su drukčija. Tada treba sklopiti ugovor s Podružnicom HŠ-a, a na račun valja uplatiti 0,27 eura po kilogramu kestena. Halo, Bing, cijena sitnica?

Dakle, ako čak i platite kilogram kestena 27 eurocenti, isplati ih se dovesti u bilo kakvu slastičarnicu koja će to platiti daleko više. Ali znatno manje nego na tržnici.

Skupe porcije: Talijanski pečeni maroni za šest eura

Rekordne cijene domaćeg kestena na tržnicama prate i one pečenog na štandovima i u pečenjarama u gradskim središtima. U Zagrebu je prosječna cijena srednje porcije 3 eura. Kako se primičete centru, dolazi se i do rekordnih cijena od oko 6 eura za veliku, u kojoj je petnaestak vrućih marona.

Lani su srednje porcije stajale oko 20 kuna, a velike 30. Prodavači s kojima su iz Jutarnjeg lista razgovarali uglavnom koriste različite izgovore za 30 posto veće cijene, od najma do ugljena na kojem se peče.

– Odi ti na Zelenu tržnicu pa vidi pošto je ovaj naš talijanski maron za kilu pa ćeš da vidiš. Sve je skočilo, ovaj naš nije za pečenje, jako je mali i ne peče se dobro – priča Jutarnjem jedan od opskrbljivača kestenskih pečenjara.

Na Zelenoj tržnici ovih je dana velika ponuda talijanskih marona pakiranih u mrežicama od 2, 3, 5 i više kilograma.

Prosječna cijena je manja od 5 eura za kilogram, a kako u spomenutih 15 pečenih za 6 eura ima oko manje od pola kile, nije teško izračunati profit, piše Jutarnji list.