U Splitsko-dalmatinskoj županiji je kroz deveti mjesec obilježeno je devet slučajeva oboljele djece od ove iznimno zarazne bakterijske bolesti, no iako se do sada radilo uglavnom o izoliranim obiteljskim slučajevima, situacija može prerasti u opasniju ako na vrijeme ne dođe do njenog kontroliranja.

Osim devet slučajeva necijepljene dojenčadi koja je oboljela od hripavca, ovo ljeto zabilježeno je još 21 oboljelo dijete od jedne dobi do šeste godine života, petero školske djece, te tri roditelja.

Za sada su to obiteljska grupiranja, no ima i slučajeva u kojima se ne zna izvor bolesti, javlja naša reporterka Vesela Šegvić iz Splita.

“Najviše obolijevaju najosjetljiviji, to su necijepljena novorođenčad i dojenčad. Do 7. mjeseca života mogu primiti redovne doze cjepiva koje ih mogu zaštititi od hripavca. Potpuno cijepljeno dijete je zaštićeno i neće oboljeti, ili će oboljeti s puno blažim simptomima”, kazala je jutros na press konferenciji u Splitu Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiolog, javlja Dalmacija Danas.

Zabrinjavajuće stanje

“Brine nas pojava broja djece koja se pojavljuju sa simptomima hripavaca”, kažu iz Zavoda.

Pedijatrica Samira Bilalić rekla je da je najčešće riječ o težoj upali pluća pa treba hospitalizacija.

Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) je klinički i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom. Hripavac je dugotrajna bolest i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija – kataralni, paroksizmalni i stadij rekovalescencije. Svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznatog hripavca, a prenosi se kapljičnim putem. Dijagnozu hripavca nije uvijek lako postaviti. U pravilu na bolest treba posumnjati u svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma npr. povišena tjelesna temperatura, glavobolja, osip i sl.

Glavna prevencija: CIJEPLJENJE

Preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja je smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti uzrokovanih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.

“Pojavljuju nam se bolesti koje nismo bilježili dugih dvadeset godine zbog visoke procijepljenosti, te se sada ponovno susrećemo s bolestima koje ne bi trebali imati jer nam se djeca slabo cijepe. Pozivamo roditelje da svoju djecu dovedu na redovna cijepljenja kod svojih pedijatara”, apeliraju iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ-e. Roditelji izbjegavaju cijepljenje, no navode kako su ti razlozi u 90% slučajeva neopravdani. Napominju kako je nekakvo cjepivo bolje nego nikakvo cjepivo.

“Glavni razlozi su strah od nuspojava cijepljenja zbog loših iskustava u obitelji, no obično neka iskustva nisu ispravno povezana kao posljedice cijepljenja ili cjepiva. Roditelji su paralizirani tim strahom i nisu se dovoljno informirali”, rekla je Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiolog.

Ove bolesti nam zaista ne trebaju

“Moguć je veliki porast ove bolesti a glavna prevencija je cijepljenje. Važno je da se djeca dovedu na cijepljenje. Lošija nam je situacija o procijepljenosti od ospica, od male do školske djece. Ove bolesti nam zaista ne trebaju, ni djeci, ni roditeljima, ni doktorima, ni zdravstvenom sustavu. Apeliramo roditeljima da dovedu djecu na cijepljenje”, kaže.

“Protiv ove bolesti cijepi se od 1950-ih godine, generacije i generacije su se cijepile, danas su cjepiva s manjim antigenima što dovodi do još manje nuspojava. Sami se pitamo kako je niska procijepljenost s obzirom na to da su cjepiva uvjet za upis u vrtiće i u školu, no glavni razlog jest što su roditelji neinformirani i u strahu. I kod nas je antivakserski pokret mnogo ojačao”, napominju kako procijepljenost pada već nekoliko godina, i prije pandemije COVID-19.

Užasne brojke

“U prošloj godini ostalo je više od 2.400 djece koja nisu potpuno cijepljena. To su užasne brojke. Godišnje bi se trebalo potrošiti više od 20.000 doza cjepiva kako bi svi bili u potpunosti cijepljeni, a mi smo potrošili nekoliko tisuća manje.

Procijepljenost treba biti veća od 95% da se ne bi širile epidemije, a prema informacijama iz Zavoda, procijepljenost je ispod 86%, što su alarmantne brojke, jer je pitanje vremena kada će se neka zaraza proširiti.