Kolaps rublje značajno je utjecao na ekonomije zemalja oko Rusije. Primjerice, devizni tečaj kazahstanskog tengea, koji je nedavno bio na najvišim razinama još od 2016. godine, naglo je pao sredinom kolovoza. Tečaj tengea nije se ustabilio niti nakon što je Središnja banka Ruske Federacije 15. kolovoza podigla kamate i zaustavila pad vrijednosti rublje. Kazahstanska narodna banka jasno je rekla da je slabljenje rublje dovelo da pada tečaja tengea.

Ponukana zaronom tengea, Meduza je analizirala utjecaj deviznog tečaja rublje na valute drugih zemalja iz Zajednice neovisnih država (ZND) – Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana. Moldavija je 24. veljače 2022. godine, na dan početka ruske invazije na Ukrajinu, nekoć također članicu ZND-a, rekla da se namjerava povući iz Zajednice, ali postepeno. Meduza piše i da bi devizni tečaj rublje mogao dovesti od odljeva ekonomskih imigranata iz Rusije, prenosi Jutarnji list.

Članice ZND-a u mnogočemu su slične, međutim može ih se ugrubo podijeliti u tri kategorije: zemlje koje reguliraju devizni tečaj svojih nacionalnih valuta (Azerbajdžan i Turkmenistan), zemlje koje ga djelomično reguliraju (Uzbekistan i Tadžikistan) i zemlje s promjenjivim deviznim tečajem (Armenija, Kazahstan i Rusija). Na vrijednost ruske rublje, armenskog drama i kazahstanskog tengea utječe ponuda i potražnja na deviznom tržištu. Uz to, na vrijednost tih valuta utječu i drugi faktori. Primjerice, vrijednost tenge mijenja se kada se mijenjaju cijene barela nafte.

Rusija je jedna od najvećih ekonomija u Euroaziji i ključan je trgovački partner zemalja iz Euroazijske ekonomske zajednice (EEZ) i mnogih članica ZND-a. Uz to, 70 posto uvoza i izvoza unutar EEZ-a obavlja se u rublji. To sugerira da tvrtke iz Kazahstana, Kirgistana, Armenije i drugih zemalja kupuju rublje kako bi poslovale s Rusijom. Također, mnogi migranti iz središnje Azije i Armenije rade u Rusiji te plaće u rubljima potom šalju u svoje domovine. To sve znači da su zemlje ZND-a ovisne o rublji. Ekonomist iz renomirane financijske tvrtke rekao je Meduzi da doznake koje Tadžikistanci na radu u Rusiji šalju nazad u svoju domovinu čine otprilike treću Tadžikistanovog bruto domaćeg proizvoda.

Ovisni o rublji

Rublje u zemlje ZND-a ne unose samo imigranti već i ruski emigranti. To se intenziviralo nakon ruske invazije na Ukrajinu i značajno utjecalo na devizne tečajeve nekih zemalja koji su ojačali jer su ih Rusi češće kupovali. Armenski dram, gruzijski lari i tadžikistanski somoni zbog toga su se prošle godine probile na popis 10 najjačih svjetskih valuta u odnosu na američki dolar. Rusi su i 2023. nastavili masovno odlaziti u Armeniju i Gruziju pa su njihove valute ostale jake. S druge strane, devizni tečaj tadžikistanskog somonija u odnosu na američki dolar porastao je za osam posto. Meduza kaže da se to može pripisati ovisnosti somonija o rublji.

Analitičari kazahstanske tvrtke Freedom Finance Global rekli su Meduzi da rublja nesumnjivo utječe na valute svojih susjeda, ali da taj utjecaj ovisi o njihovoj veličini. O rublji su najovisnije male ekonomije koje su snažno povezane s Rusijom. Na devizne tečajeve drugih valuta utječu razni faktori, od kojih je rublja tek jedan.

Rublja utječe na ekonomije Armenije i Gruzije, ali devizni tečajevi njihovih valuta ovisi o brojnim drugim faktorima. Primjerice, na armensku ekonomiju utječe novac koji joj njezina dijaspora šalje za vrijeme vratova i pandemija. Dram je zbog toga jedna od najnestabilnijih valuta na području bivšeg Sovjetskog Saveza. Što se Gruzije tiče, stabilan priliv turista dobra je kontra slaboj rublji. Kazahstanova je pozicija bitno teža i kompleksnija. Poput Rusije, on je veliki izvoznik nafte. Vrijednost tenge zbog toga uvelike ovisi o cijeni barela nafte. Zamjenica guvernera Kazahstanske narodne banke Alija Moldabekova rekla je 2019. da devizni tečaj rublje i cijena nafte najviše utječu na tečaj tenge. Istovremeno, Kazahstan u Rusiju izvozi više robe nego što je iz Rusije uvozi. Kad je rublja snažna, kao što je bila 2022. godine, tenge je slabiji i cijene u Kazahstanu visoke.

Jedan ekonomist iz jedne ruske banke rekao je Meduzi da o deviznom tečaju rublje najviše ovisi bjeloruska rublja. Drugi se ekonomist složio i dodao: “Rusija je najveći trgovinski partner Bjelorusije, a mnogi Bjelorusi rade u Rusiji. Zato postoji ovisnost”. Istovremeno, bjeloruska i ruska rublja nisu uvijek usko povezane jer Ruska narodna banka ne regulira tečaj svoje rublje, a Bjeloruska narodna banka često regulira tečaj svoje.

Nedavni pad vrijednosti rublje direktno je utjecao na želju ekonomskih imigranata da dođu na rad u Rusiju. Osim što je rublja 2023. pala u odnosu na dolar i euro, pala je i u odnosu na kirgistanski som (22%), uzbekistanski som (18), armenski dram (25%) i kazahstanske tenge (25). Ti su padovi doveli do pada prihoda imigranata iz tih zemalja koji rade u Rusiji.

Prema Bahromu Ismailovu, čelniku uzbekistanske dijaspore u Moskvi, Rusija bi zbog pada vrijednosti rublje mogla ostati bez možda čak i trećine imigrantske radne snage. Anton Gluškov, lider Nacionalnog udruženja građevinara Rusije, rekao je da će kolaps rublje Rusiju učiniti manje atraktivnom za imigrante koji žele raditi u građevinskom sektoru. Dodao je da ti radnici za sada ne napuštaju Rusiju, ali da bi se to za dva do tri mjeseca moglo značajno promijeniti.

Sve manje mladih radnika

Imigranti su u Rusiji 2021. godine radili za prosječnu mjesečnu plaću od 47.100 rublji (448 eura). Te su godine najbolje prosječne plaće bile u građevini i srodnim joj sektorima, a iznosila je 54.000 rublji (514 eura). Prošle je godine u Rusiju na rad došlo otprilike 847 tisuće imigranata, 33 posto više nego 2021. godine. Meduza kaže da je tomu tako zato što su se zemlje počele otvarati nakon pandemije koronavirusa te zato što je rublja bila jaka. Jedan ekonomist iz jedne ruske banke rekao je Meduzi da bi imigranti iz Rusije zaista mogli otići ako se kolaps rublje nastavi. Prema njegovim tvrdnjama, Rusija već muku muči s radnom snagom, a slaba bi rublja te probleme mogla dodatno produbiti.

Uz to, imigranti ne hrle u Rusiju jer strahuju da bi ih ruske vlasti mogle poslati u Ukrajinu u rat. Meduza navodi da nije tako lako mobilizirati stranog državljana, ali da rizik svejedno postoji.

Zaključno, Meduza navodi da bi odljev ekonomskih imigranata mogao naštetiti Rusiji. Moskva je u problemima jer dio radnog sposobnog stanovništva napušta zemlju jer se protivi ratu u Ukrajini, a dio šalje na frontu. Prošle je godine broj radnika mlađih od 35 pao za 1,3 milijuna, odnosno 35 posto. Ne računajući pandemijsku 2020. godinu, riječ je o najvećem padu u novijoj ruskoj povijesti.

Nezaposlenost je u Rusiji u lipnju 2023. iznosila rekordno niskih 3,1 posto. Međutim, otprilike 42 posto ruskih tvrtki u srpnju je reklo da im nedostaje radnika. Prema podacima Instituta za ekonomsku politiku Gaidar, 35 je posto ruskih tvrtki još u travnju reklo da im nedostaje radnika. Broj imigranata koji su 2022. došli raditi u Rusiju bio 15,3 posto manji nego pretpandemijske 2019. godine. Odljev istih zbog kolapsa rublje mogao bi dovesti do daljnjeg pada raspoložive imigrantske radne snage.

Prema jednom ekonomistu u jednoj renomiranoj financijskoj tvrtki, imigranti iz zemalja članica Zajednice neovisnih država i Euroazijske ekonomske zajednice sve se više okreću Turskoj i Južnoj Koreji.

Taj je ekonomist rekao da će Rusija uskoro morati početi boriti za imigrante te da će im morati povećati plaće. Nije poznato hoće li biti pošteđeni mobilizacije, piše Jutarnji list.