Antikorupcijsko povjerenstvo Grada Zagreba, na temelju predstavke jednoga građanina, od Gradske skupštine zatražilo i dobilo izvješće o troškovima službenih putovanja aktualnog predsjednika Joška Klisovića, ali i njegovih prethodnika, Drage Prgometa i Andrije Mikulića. Ono što s otkrili vrlo je zanimljivo.
Iz podataka koje su dostavili Povjerenstvu bilo je moguće vidjeti kako Joško Klisović izuzetno voli putovati o trošku građana. Tako je samo u 2022. na ime službenih putovanja on i njegova pratnja, a najčešće je bila riječ o pročelnici stručne službe Mirjani Lichtner, potrošili su 128.129 kuna, čak 28 tisuća kuna više nego dva njegova prethodnika u pet godina, piše Jutarnji list.
Konkretno, Andrija Mikulić tijekom 2016., 2017. i 2018. na službena je putovanja s pratnjom potrošio 76.267 kuna, a Dragi Prgometu iz proračuna je u tu svrhu izdvojeno nešto malo više od 24 tisuće kuna.
Iz dokumentacije se vidi da su i jedan i drugi uglavnom putovali po Hrvatskoj i BiH, a Mikulić je od inozemstva na popisu imao tek jedan posjet Njemačkoj, konkretno Frankfurtu, dok je Prgomet bio u Srbiji, odnosno u posjetu Subotici.
Za razliku od njih, Joško Klisović više je stremio Europi nego regiji. Nanizalo se tu putovanja u Mainz, Lisabon, Brno, Trst i Pariz, od regije je posjetio Sarajevo, a od ukupno 17 putovanja na kojima je bio, pročelnica Lichtner pratila ga je na njih 12, s obrazloženjem kako je ona zadužena i za poslove protokola i organizacije koji su itekako bitni tijekom službenih putovanja.
Pojavilo se i obrazloženje za tako drastično povećanje troškova putovanja općenito, a koje je vidljivo iz izvješća Gradskog kontrolnog ureda, koji je na molbu Antikorupcijskog povjerenstva istražio te troškove, piše Jutarnji list. Naime, Klisovićeva putovanja pojašnjavaju se time da su Gradska skupština i njen predsjednik u 2022. postali važan sudionik u ostvarivanju ciljeva međugradske i međunarodne suradnje te da su programom utvrđeni kao jedan od nositelja aktivnosti, posebno u području “prepoznatljivosti i povezanosti grada Zagreba, modela dobrog upravljanja, digitalizacije te humanitarne pomoći”., prenosi direktno
