Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač komentirao je u N1 Studiju uživo aktualne političke teme.
O situaciji u Nigeru
Kovač se za N1 najprije osvrnuo na situaciju koja se nedavno dogodila u Nigeru, gdje je vojni puč uzdrmao političku stabilnost te zemlje, ali i potaknuo širu raspravu o geopolitičkim implikacijama puča i njegovu utjecaju na Europsku uniju te posebno na Hrvatsku.
Bivši ministar vanjskih poslova u Nigeru, ali i u drugim državama zapadne Afrike primjećuje dva čimbenika. “S jedne strane imamo resantiman protiv Francuske kao države koja je bila pokrovitelj toga dijela Afrike za vrijeme kolonizacije. S druge strane, naravno, imamo i rusku propagandu koja funkcionira zato što imamo te resantimane i postoje loši osjećaji prema Francuskoj. Kombinacija svega toga je ovo što danas imamo u Nigeru”, kazuje Kovač.
Bivši ministar smatra da se Francuska suočava s izazovom očuvanja svog utjecaja u afričkoj regiji, dok istovremeno ondje raste prisutnost Rusije.
“Francuska je pred velikim izazovom. Francuska je uz Njemačku najvažnija država Europske unije i tu ne pokazuje da se samo smanjuje utjecaj Francuske nego i da se time ugrožava utjecaj Europe i Europljana u Africi”, kazao je. “Rusi su, s druge strane, vrlo spremni kada je riječ o širenju svoga utjecaja. Oni su kolonizatori. Tamo se govori o ‘dobrom Sovjetskom Savezu’ koji je imao antikolonijalne stavove. To je vrlo vješto i to tamo tako funkcionira. Imamo jedan razdor u Africi”, dodao je.
Procijenio je i kako će se situacija u Nigeru dalje razvijati. Rasplet nije jasan, ali je zasigurno situacija velik izazov za zapadnu zajednicu, smatra Kovač.
“Koliko će dugo sadašnja vlast ostati djelatna, mi to ne znamo. General koji je vodio predsjedničku gardu napada Francusku da želi krenuti u vojnu intervenciju, Francuska to odbacuje. No vidjet ćemo kako će se to razviti i koji će biti epilog ove situacije. Na krajeva, nije jasno ni koji su motivi ovim pučistima i spomenimo da tu također postoje i Amerikanci, koji u Nigeru imaju više od 1000 vojnika. Niger je, inače, vrlo važna država, ona je druga po važnosti u Europskoj uniji kada je riječ o isporuci uranija”, kazao je.
Budući da mnogi stručnjaci ističu da bi upravo odnosi Afrike i Europe u budućnosti mogli biti presudni u uspostavljanju geopolitičke ravnoteže, Kovač je upitan smatra li da Europska unija pridaje dovoljno važnosti Africi i situaciji ondje.
Prema riječima bivšeg ministra, primjetna je strategija Europske unije prema Africi, koja je posebno dobila na važnosti u vrijeme velike migracijske krize.
“Naravno, ovo sve govori o tome da su mogućnosti Europske unije ograničene, kao i zapadnog svijeta općenito. Nismo jedini akteri koji nešto predstavljamo, postoji i Rusija, postoji i Kina, koja ima svoju strategiju prema državama Afrike. Afrika je danas poprište sukoba Kine i Rusije s jedne strane i zapadnoga svijeta, SAD-a i Velike Britanije s druge”, rekao je.
“Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati. Ako ovako ostane, ovo nije ohrabrujuće za imidž i autoritet Francuske i Europske unije i pokazuje da Rusija, bez obzira na pritisak kojemu je izložena, uspijeva manevrirati u svijetu i svoj utjecaj širiti. Podsjetimo da je prije nekoliko dana održala samit u Sankt Peterburgu s afričkim državama. Europa ne stoji baš najbolje, a tu ponajprije mislim na stare kolonijalne sile poput Francuske i Velike Britanije”, dodao je.
O izvozu ukrajinskog žita preko Hrvatske
Jedno od aktualnih pitanja je i odluka Hrvatske da Ukrajini omogući pristup hrvatskim lukama za izvoz žitarica. Kovač smatra da je to dobra odluka Hrvatske vlade.
“Smatram to pravim potezom, to je pravi potez za Hrvatsku i Ukrajinu, ali to također pokazuje da moramo u Hrvatskoj i dalje razvijati infrastrukturu. Moramo konačno napraviti kanal Dunav-Sava, sada se vidi što bi to značilo i što može u budućnosti značiti. Moramo postići da Sava bude plovna do Zagreba i da Zagreb postane jedna luka. Ti su pokušaji postojali i ranije, ali do sada nije uspjelo. Idemo razvijati plovne puteve, idemo graditi kanale, kojih ima premalo u Hrvatskoj”, smatra Kovač.
O Dodikovom posjetu Prijedoru
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republike Srpske, nedavno je najavio posjet Prijedoru povodom obilježavanja Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u akciji Oluja. Njegov dolazak u Prijedor izazvao je pitanja i rasprave o mogućoj provokaciji i političkim implikacijama s obzirom na to da su upravo u Prijedoru snage bosanskih Srba počinile neke od najvećih zločina tijekom rata u Bosni i Hercegovini, piše N1.
“Mi ne možemo spriječiti ni Vučića (op.a. predsjednik Srbije) ni Dodika da to u Prijedoru organiziraju. Srbija i Republika Srpska imaju svoje narative, u ovom slučaju je to jedan jedinstven. Imaju svoj argumentarij, koji se, naravno, nikako ne slaže s hrvatskom pričom. Hrvatska priča je potkrijepljena činjenicama i uspjehom, oslobađanjem područja. Svi su argumenti na strani Hrvatske, a mi gospodina Vučića i gospodina Dodika od toga odvratiti ne možemo”, kazuje Kovač o toj temi.
“Ako žele propale i osuđene politike, umjesto da se oslobode prošlosti i suoče s lošim stranima svoje prošlosti, oni to slave. To im pomoći neće. Ja ih pozivam da, umjesto toga, rješavaju pitanja nestalih, logorašima u srbijanskim logorima… To je pravi put da se poboljšaju odnosi hrvatskoga naroda i srpskoga naroda, a, ponavljam, mi u Hrvatskoj ni Dodika ni Vučića od toga odvratiti ne možemo, ali oni su na taj način zarobljeni u prošlosti i zarobljeni vlastitim neuspjesima i porazima”, zaključio je za N1.
