“Radi se o klasičnoj toksikološkoj mantri. U pićima i prehrambenim proizvodima imamo cijeli koktel umjetnih sladila i umjetnih boja, niste izloženi samo aspartamu, nego cijelom koktelu kemikalija koji imaju svoju toksikologiju”, zaključio je Vrček.

Glifosat je najčešće korišteni herbicid u svijetu kojeg se u Hrvatskoj proda 310 tona na godinu. Aspartam je umjetni zaslađivač koji se nalazi u 2.500 proizvoda. O šteti i proturječnosti spomenutih kemikalija, govorili su prof. Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i predsjednica udruge Zemljane staze Natalija Svrtan.

Glifosat blokira enzime ključne za rast korova. Osim osnovne djelatne tvari N-fosfometil glicina, postoje i druge kemikalije koje ga u različitim verzijama čine još otrovnijim. Registrirala ga je 1974. američka tvrtka Monsanto, a originalna formulacija prodavala se pod nazivom Roundup. Trenutačno se nalazi u 300 različitih herbicida, a proizvodi ga 40 tvrtki, piše HRT. U Hrvatskoj je u upotrebi od 1978.

“Iza svega se krije mantra o rješavanju gladi u svijetu, s glifosatom je malo drugačije jer je njegov tržišni “boom” krenuo s pojavom genetski modificiranih organizama i usjeva, tako da je to zapravo jedna povezana priča. Danas vidimo da se ponovno plaća zdravstvena i okolišna cijena pretjerane upotrebe glifosata”, rekao je prof. Valerije Vrček.
Otpornosti korova na glifosat?U reportaži iz emisije “Eko zona” početkom lipnja stručnjak za ekološku poljoprivredu Darko Znaor upozorio je kako se službeno tvrdi da je glifosat učinkovit u suzbijanju 160 korovskih vrsta. No s druge strane, samo u SAD-u na službenom popisu korova koji su otporni na taj herbicid – 48 je vrsta. Godine 1970. biljka otpornih na herbicide bilo je manje od 10.

“Glifosat je herbicid širokog spektra, neselektivan je, ubija svaku biljku koja raste. Naravno, vi ga želite primijeniti na korove i što ga češće koristite, više izazivate prirodu da vam uzvrati s pojavom super otpornih korova. Sličnu priču imamo u farmaceutskoj industriji i na području ljudskog zdravlja, jer kada pretjeramo s upotrebom antibiotika, pojavljuju se super bakterije. Super bakterije i super korovi su ista priroda odgovora pretjerane upotrebe kemikalija”, pojašnjava Vrček.

Predsjednica udruge Zemljane staze Natalija Svrtan dodatno je objasnila problematiku upotrebe glifosata.

‘Toksični utjecaj glifosata na mikrobiom probavnog sustava’

“Studije ukazuju na utjecaj glifosata na mikrobiom probavnog sustava, na oksidativni stres, genotoksičnost te neurotoksični učinak. Ipak, EFSA ističe da nisu dovršena sva pitanja koja uključuju procjene jedne od nečistoća u glifosatu, procjena rizika u prehrani i rizika za vode i biljke. To znači da još uvijek postoje nerazjašnjena pitanja koja se tiču učinka glifosata na životinje, biljke i zdravlje ljudi”, rekla je Svrtan.
Hrvati misle da je glifosat već zabranjen

“U izvješću EFSE se nalazi mnogo dokaza koji pokazuju učinak glifosata koji su dovoljni da se ne odobri daljnje izdavanje dozvole za korištenje glifosata”, tvrdi Svrtan. Dodala je kako je istraživanje Udruge pokazalo da mnogi hrvatski građani misle kako je glifosat već zabranjen.

Naglasila je i kako se EFSA previše fokusira na istraživanja koja su tražena od strane industrije, dok se studije i nalazi iz neovisne akademske literature zanemaruju. Dodala je i kako postoje dokazi o namjernom sakrivanju podataka o štetnosti glifosata i blaćenja neovisnih znanstvenika koji su upozoravali na štetnost glifosata.

Mreža za borbu protiv pesticida skupila je 2017. godine milijun i 300 tisuća potpisa za zabranu ove tvari, a na stranicama udruge ‘Zemljane staze’ može se preuzeti besplatna brošura o 10 metoda alternativne metode upotrebe glifosata.

‘Hormonski otrov’

“Osim što je Međunarodna agencija za rak svrstala glifosat u skupinu vjerojatnih kancerogena i u skupinu endokrinih destruktora, što se može prevesti kao hormonski otrov. Kada je neka kemikalija hormonski otrov i kada se pomješa s vašim organizmom, možete očekivati hormonski kaos. Tu spadaju neurološki, reproduktivni poremećaji, imunološki poremećaji, efekt Pandorine kutije gdje možete očekivati spektar zdravstvenih poremećaja samo zato što ste svakodnevno izloženi glifosatu”, pojašnjava Vrček.

Vrček smatra kako se velik dio problema krije u činjenici što uvozimo hranu onečišćenu glifosatom. U jednoj europskoj studiji je dokazano kako je hrvatski poljoprivredni proizvod stvarno prilično čist u smislu kontaminacije glifosatom, ali je problem dublji, jer je problem što uvozimo hranu koja je onečišćena glifosatom. Što se tiče dozvoljenih koncentracija, komplicirano je što glifosat nije jedna kemikalija, nego formulacija, to je koktel kemikalija kojima ste izloženi.

Upravo u koktelu kemikalija se krije problem današnje moderne toksikologije, smatra Vrček te dodaje: “To je vrući kesten, to su dugotrajne, teške studije, pa se mi danas ograničavamo na jednu tvar i njegove kemijske efekte”.

Aspartam će biti proglašen mogućim uzročnikom raka

Aspartam je umjetni zaslađivač koji se nalazi u 2.500 prehrambenih proizvoda (dijetalna pića, žvakaće gume, želatina, sladoled, mliječni proizvodi poput jogurta, žitarice za doručak, pasta za zube i lijekovi kao što su sirupi protiv kašlja i vitamini za žvakanje). 14. srpnja Međunarodna agencija za istraživanje raka oklasificirala aspartam je kao potencijalno kancerogen.

Istodobno Zajednički stručni odbor za prehrambene aditive Svjetske zdravstvene organizacije i Agencije za hranu UN-a preporučuje konzumaciju do 40 miligrama po kilogramu težine. Limenka dijetalnog bezalkoholnog pića sadržava 200 do 300 miligrama aspartama, što znači da bi odrasla osoba teška 70 kg trebala bi konzumirati 9 do 14 limenki dnevno kako bi premašila prihvatljive dnevne unose.

‘Aspartam je smeće, a hrana sadrži cijeli koktel kemikalija’

“Aspartam je otkriven kao nutritivno smeće. On je toksičan, posebno za ljude koji su se ‘navukli’ na njega, za one koji ga konzumiraju svakodnevno. To su ‘light’, ‘no sugar’ proizvodi, problem je što on ne izvršava svoju funkciju i izaziva posljedice koje su se trebale spriječiti njegovom upotrebom: pretilost i šećernu bolest”, odgovara prof. Valerije Vrček.

“Radi se o klasičnoj toksikološkoj mantri. U pićima i prehrambenim proizvodima imamo cijeli koktel umjetnih sladila i umjetnih boja, niste izloženi samo aspartamu, nego cijelom koktelu kemikalija koji imaju svoju toksikologiju”, zaključio je Vrček.