Demograf Stjepan Šterc gostovao je u Studiu N1 televizije u kojem je govorio o demografskim trendovima. Naglašava da će demografska problematika biti ključna problematika na razini ne samo Hrvatske, već cijele Europske unije.

“Izričaj koji dolazi političkog miljea i naš izričaj koji dolazi iz znanstvenog miljea pokrepljenim trendovima, projekcijama, korelacijama nisu isti. Pogotovo ne u ovo prediborno vrijeme kad se nastoji pokazati lijepa slika Hrvatske i njihovog rada”, kaže Šterc i upozorava da bi činjenice koje pristižu sa svakim novim podacima službene statistike trebale uplašiti svakog racionalnog čovjeka.

Dodaje da je nedavno objavljeno prirodno kretanje stanovništva u 2022. godini koje potvrđuje nevjerojatnu situaciju da smo u dvije godine samo prirodnim putem izgubili stanovništvo koliko je cijela Ličko-senjska županija.

“Dakle u samo dvije godine prirodnim putem izgubili smo 50 tisuća ljudi”, kaže Šterc.

“Ovi ljudi koji su otišli iz Hrvatske ne moraju biti gubitak za Hrvatsku ako se prema njima postavi koncepcijski s nekakvim poticajnim modelom, ali ovo je nestanak koji se reflektira na starost populacije, na broj učenika i čitav niz negativnih demografskih procesa i trendova”, kaže demograf.

“Radi se o većoj katastrofi od iseljavanja”

Rekao je da podaci koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku koji je i službeno potvrdio da se lani rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina. Podsjetimo, lani se rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istovremeno umrlo 56.979 osoba. Prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara.

“To su egzaktni podaci koji najavljuju što će se događati u budućnosti”, kaže Šterc i dodaje da se radi o većoj katastrofi od iseljavanja.

Kaže da bi podatak da smo prirodnim putem izgubili 50 tisuća stanovnika trebao sve zabrinuti. “Ako smo već imali izvanredne sjednice Sabora i imamo najave referenduma, kako je moguće da politički sustav, bio on pozicijski ili opozicijski ne sjeti se da bi trebalo sazvati izvanrednu sjednicu Sabora po pitanju demografije”, kaže Šterc.

Komentirao je i činjenicu da su samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski lani imala veći broj rođene djece od broja preminulih. Takav indeks nema ni jedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71. Među županijama s indeksom manjim od 50, što znači da je umrlih bilo barem dvostruko više od rođenih, nalazi se i Primorsko-goranska županija, u kojoj je lani rođeno 1891 dijete, a umrlo je čak 4077 ljudi.

“Nisam vidio nijedan politički izričaj koji bi komentirao ove podatke, bar ne s pozicijske razine, jer to su strašni podaci. Mi nemamo nijednu županiju koja ima priropdni rast stanovništva. Ova četiri grada koja su spomenuta uglavnom su u porigradskim zonama jako urbaniziranih sredina i centara gdje mlado stanovništvo iz velikih urbanih centara odlazi u prigradske urbanizirane zone i manje urbanizirane centre. Cijela Hrvatska je pokrivena prirodnim nestajanjem”, kaže Šterc.

Kaže da prirast stanovništva izravno odražava na gospodarstvo, na uređenost društva i na uređenost prostora.

“To je nevjerojatni potencijal. I ako nekom nije jasno kako usmjeriti gospodarski razvoj Hrvatske, ne znam što bi između ostalog onda rekao”, kaže demograf.

Komentirao je i vladinu mjeru biram Hrvatsku koja nije polučila željenim uspjehom.

“To samo potvrđuje da nema političkih odluka temeljenih na projekcijama i logističkim zaključcima. Povratak hrvatskog stanovništva, kao što je bio povratak izraelskog i irskog, mora ići po modelu investicija tog stanovništva u matičnu zemlju”, naglašava Šterc.

Rekao je i da postoji veliki osjećaj iseljenika prema Hrvatskoj, ali i da Hrvatska ne reagira na odgovarajući način prema njima.

Šterc kaže da ne zna koji je koncept i koji je pristup politike prema demografiji, ali je siguran da neće preći Rubikon tehničkih demografskih mjera.

“Neće se dotaknuti nivelacije prostornog razvitka Hrvatske, neće decentralizaciju prihvatit jer se radi o poltičkoj kontroli onog što se radi”, kaže Šterc.

Smatra i da se novac za provođenje mjera može naći u proračunu i da bi mjere koštale 2 milijarde eura.

“Samo nam je potrebno razumjevanje, prihvaćanje neupitnosti našeg demografskog nestajanja i naravno na oslanjanje znanstvene zakonitosti i znanstvenu logiku”, kaže Šterc i naglašava da je stvar samo politčke volje i odluke.

Naglašava da će demografska problematika biti ključna problematika na razini Europske unije.

“I sljedeća vlast, bez obzira tko složio većinu, ovu problematiku morati staviti u ključno odlučivanje, jer će se ona provoditi na EU razini”, kaže Šterc.

“Migraciju ne mogu provoditi Ministarstvo unutarnjih poslova i poslodavci”

Govorio je i o migracijskoj politici.

“To je najava stihijske migracije. Nema koncepta, strategije i ta stihijska migracija ima za posljedicu da imao 450 firmi za dohvat stranih radnika. Nema koncepcije, nema selektivne migracije koju će vjerojatno sve zemlje sutra. Jer ova silina useljavanja radne snage u Hravtsku ne sljedi osnovne zakonitosti migriranja stanovništva, a one su vezane za to, kad dođeš u novu sredinu izvoli se prilagoditi načinu života u Hrvatskoj. Ne religiji, ne politici već naprosto načinu života jer taj odnos mora biti dvostran i funkcionalan. Oni ne mogu biti izolirana populacija, izrabljivanja populacija, njihovo uključivanje u život Hrvatske je prihvaćanje načina života u Hrvatskoj”, objašnjava Šterc.

Naglašava da migraciju ne mogu provoditi Ministarstvo unutarnjih poslova i poslodavci.

“Nedostatak radne snage je velik. Dijelom zbog odlaska radnika u mirovinu, iseljavanja mladih i nedostatak radne snage bit će sve veći, pogotovo na starost hrvatske populacije i potrebe za uvozom radne snage će biti sve veće. I sad u populaciji koja broji manje od 3 milijuna i 700 tisuća stanovnika sutra stranci biti preko 10 posto ukupne radne populacije, a s obzirom na radnu aktivno stanovništvo to može prijeći i 1/4 ukupnog radništva. To onda ostavlja tragove koji nisu jednostavni, jer to stanovništvo ostaje getoizirano u hrvatskom društvu, i vrlo brzo će veliki hrvatski gradovi sličiti na centre velikih europskih gradova u kojima su većinom samo useljenici”, kaže Šterc.