Inflacija u Europi i dalje je vruća tema. Europska središnja banka ponovo je podigla kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, istaknuvši da namjerava ustrajati u ograničenju potrošnje, unatoč pogoršanim izgledima za gospodarstvo. A zahvaljujući kamatnim stopama, hrvatske banke hvale se nezapamćenom dobiti od prihoda, dok s druge strane – građani kupuju proizvode na akcijama i namiruju troškove, koji su sve veći. Što ova korekcija kamatnih stopa Europske središnje banke znači za monetarnu politiku u eurozoni, a što za građane?
Dok građani kupuju proizvode na akcijama i bore se s minusima na računu – inflacija je nemilosrdna. Ali ona nije problem za hrvatske banke, koje se, iako nisu htjele danas pred naše kamere, hvale da su u prvom polugodištu ostvarile od 80 pa čak i 90 posto veću dobit nego u istom razdoblju lani. I to od prihoda od kamata.
A u borbi protiv inflacije je – Europska središnja banka, koja u rekordnom razdoblju od samo godinu dana deveti put zaredom u eurozoni za četvrtinu postotnog boda podiže kamatne stope. Povisuje depozite banaka s 3 i pol na 3,75 posto, najvišu razinu još od 2000. godine, prije nego što su novčanice i kovanice eura uopće puštene u optjecaj.
“Inflacija nastavlja padati, ali se još uvijek očekuje da će predugo ostati previsoka. Odlučni smo osigurati da se inflacija pravodobno vrati na naš srednjoročni cilj od 2%. Upravno vijeće stoga je danas odlučilo podići tri ključne kamatne stope ECB-a za 25 baznih bodova”, rekla je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.
Istaknula je da ECB namjerava ustrajati u ograničenju potrošnje, unatoč pogoršanim izgledima za gospodarstvo. Međutim, ekonomski analitičar Damir Novotny tvrdi da u tome treba biti oprezan i da bi za zaustavljanje inflacije u ovom slučaju recesija bila korisna, no uvjeren je da se to neće dogoditi.
“Mislim da će monetarne vlasti nastojati održavati određenu razinu inflacije po recimo stopama od 3, 4, možda 5 posto, iako je cilj Europske središnje banke održavanje inflacije do 2 posto godišnje. Međutim, očito da će se morati održavati jedno određeno vrijeme kako ne bi velike ekonomije europske unije, odnosno europske monetarne unije ušle u recesiju”, smatra Novotny.
Hoće li rast kamatnih stopa značiti i dodatan rast kamata na kredite, ali i štednju – glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, kaže – teško.
“To ovisi zapravo od banke do banke. Neka banka je recimo u jačoj kreditnoj aktivnosti pa će možda zbog financiranja svoje aktivnosti trebati veću depozitnu bazu pa će i dizati kamatne stope na depozite, ali na razini sustava generalno nema potrebe za rastom kamata na depozite jer uvjeti financiranja su dovoljno izdašni, čak i preizdašni za potražnju koja trenutno vlada”, objasnio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist pri HUP-u.
A potražnja za kupnjom nekretnina se smanjila, unatoč rastu cijena pa se tu očekuje preokret – ističe u svom priopćenju HNB te dodaju da se od eventualnog rasta kamatnih stopa najmanje trebaju bojati oni koji su ugovarali kredite s fiksiranom kamatnom stopom.
Rastu kamatnog rizika ponajprije su izloženi potrošači s dugoročnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, što kratkoročno ublažavaju rasprostranjenost Nacionalne referentne stope (NRS) kao referentnog parametra i zakonsko ograničenje varijabilnih kamatnih stopa te aktivnosti koje potrošači sami poduzimaju kako bi se zaštitili.
Analitičari očekuju da će Europska središnja banka još jednom, finalno, korigirati, odnosno povisiti kamatne stope, ponovno za četvrtinu postotnog boda – i to već u rujnu. A tek sljedeće godine očekuje se pad inflacije i referentni kamatnih stopa, piše N1.