U organizaciji i domaćinstvu stranke umirovljenika Izletište Dumić kod Samobora bilo je mjesto okupljanja za prvi zajednički Team buildingu članova Umirovljenici zajedno – Političke platforme iz cijele Hrvatske. U brzom ritmu i žestokoj radnoj atmosferi obrađene su mnoge aktualne teme poput prijedloga za osjetno povećanje mirovina novom formulom izračuna za sve na bazi 75 – 80% od neto plaće u posljednjih ili vezanih 10 godina, prijedlogu za najmanju mirovinu za 41/60-65 u visini 615 EUR temeljem AVM-a u visini od 15 EUR potrebi povećanja udjela mirovina u odnosu na BDP-u sa 10,2% na 12,5%, ukidanje penalizacije, potrebi ugradnje dizala u višekatne stambene zagrade, prijedlogu da se po nekom od poznatih modela u EU priznaju godine redovnog studiranje u radni staž, sastanku sa ministrom Marinom Piletićem, sastanku sa predsjednicama SUH-a u MUH-a, održavanju prosvjeda protiv siromaštva u listopadu, i još nizu drugih aktualnih tema.
Umirovljenici zajedno – Politička platforma se od prošle godine kada je nastala udruživanjem SU, BUZ, DSU uz još pet manjih stranaka u relativno kratkom vremenu zahvaljujući svom proaktivnim djelovanju uspjela nametnuti kao liderska umirovljenička opcija. Prijedlozi za poboljšavanje standarda umirovljenika odnosno prijedlozi i rješenja za izlazak iz zone siromaštva sve većeg broja umirovljenika nailaze na sve veću podršku umirovljenika, ali u sve većem broju i onih koji će to uskoro biti.
Članove Umirovljenici zajedno – Političke platforme koji su pristigli iz svih krajeva Lijepe naše su koordinatori Platforme Lazar Grujić i Milivoj Špika detaljno upoznali sa svim aktivnostima u proteklom periodu, kao i planovima za vrijeme koje je ispred nas. Prisutni su tako detaljno informirani o glavnim točkama programa Platforme uz naglasak da se naš prijedlog za novi izračun mirovina za 41/60-65 svima temelji na 75 – 80% neto plaće u posljednjih ili vezanih 10 godina uz primjenu nove vrijednosti AVM za jednu godinu radnog staža od minimalno 15 EUR.
Prijedlogom korekcije AVM na minimalno 15 EUR se uz već navedene parametre 41/60-65 određuje najmanja moguća mirovina, što za mnoge koji su otišli u mirovinu sa 350 – 450 EUR, novim izračunom dobivaju najmanje od 615 EUR, što za sve njih znači trenutni izlazak iz zone siromaštva. Upravo su oni sa niskim mirovinama najveće žrtve svih dosadašnjih reformi mirovinskog sustava jer su u mirovinu otišli uz činjenicu da su cijeli radni vijek imali ispod prosječne plaće, a time završili i sa najmanjim mirovinama. Upravo je takvih najviše, i upravo su oni u najvećem broju sa mirovinama koje su ispod linije siromaštva.
Važno je napomenuti da se prijedlozi Umirovljenici zajedno – Političke platforme ne odnose samo na nove umirovljenike već i na sve postojeće čime se želi ispraviti sve do sada učinjene nepravde koje su nanesene mnogim umirovljenicima nastale svakom promjenom Zakona o mirovinskom osiguranju, ponajviše zbog promjene samo na nove umirovljenike. Stav Umirovljenici zajedno – Političke platforme je da se učinjene nepravde na mogu ispravljati činjenjem novih nepravdi već ispravljanjem svih i za sve.
Upravo radi više od polovine od 1,2 milijuna umirovljenika koji su sa mirovinama ispod linije siromaštva čak uz puni radni staž smo stava da se AVM za svaku godinu radnog staža mora podići na minimalno 15 EUR kako njihove mirovine ne bi mogle biti ispod linije siromaštva.
Sudionicima Team buildinga je obrazloženo uporište za prijedloge Umirovljenici zajedno – Političke platforme koje se između ostalog bazira i na činjenici da udio mirovina u BDP-u Hrvatske 10,2% dočim je ju nizu zemalja EU znatno viši odnosno 13, 14, pa i do 15% što je bio glavni razlog da Umirovljenici zajedno – Politička platforma zatraži da se navedeni udio u Hrvatskoj podigne na 12,5%. Podizanje navedenog udjela bi značio izlazak iz zone siromaštva za veliku većinu umirovljenika koji su sada sa mirovinama koje su nerijetko i debelo ispod linije siromaštva.
Ugradnja dizala u višekatne stambene zgrade. Mnogi ljudi tijekom života dođu u situaciju da im je iz nekog razloga kretanje otežano poput male djece, osoba sa slomljenom ili povrijeđenom nogom, roditelj s dječjim kolicima, starija osoba, ili se pak u krajnjem slučaju radi o osobi sa invaliditetom.
Dizalo u stambenoj zgradi je već dulje vrijeme standard, no isto tako postoji puno stambenih zgrada sa 4 ili više etaža koje nemaju ugrađeno dizalo što predstavlja veliki problem za stanare, posebno za osobe sa invaliditetom koje su u najtežem položaju. Veliki je to problem i za majke sa malom djecom ili trudnice tako da problem dizala postaje jedan od najvećih problema u stambenim zgradama sa više etaža. Hrvatska na žalost nije do sada iskoristila mogućnost financiranja ugradnje dizala iz fondova EU, no usprkos toj n postoji mnogo zgrada za koje postoji rješenje ugradnje dizala a da to u nekom veliko iznosu ili uopće troškovno ne optereti stanare.
. Uz suradnju sa gradskim službama, što im je i posao, administrativno – tehnički dio bi se mogao riješiti u veoma kratkom roku i tako omogućiti da veliki dio od 6500 tisuća ulaza u stambene zgrade sa 4 i više etaža u rekordnom roku dobiju svoje dizalo. Ako se uzme u obzir cijena stambenog kvadrata u Gradu Zagrebu u odnosu na cijelu ugradnje dizala i energetske obnove zgrade sasvim je izvjesno da bi interes bio ogroman. O koristi koju bi imali stanari kroz poboljšanu kvalitetu života i povećanju vrijednosti zgrade odnosno svakog stana u istoj ne treba posebno ni pričati.
U Hrvatskoj imamo cca 16000 ulaza u višekatne stambene objekte (6500 samo u Zagrebu) u kojima živi preko 500 tisuća ljudi od kojih je cca 10-ak% osoba sa invaliditetom. Umirovljenici zajedno – Politička platforma ima razrađeno više varijanti u kojima uz najavljenu pomoć države i JLS sa više od% učešća postoji razrađeni i modeli bez bilo čije financijske pomoći. Ugradnja dakle može biti znatno jeftinija pa do potpuno besplatna u odnosu na samofinanciranje stanara, a sve ovisno o statici zgrade i mogućnost dogradnje kata ili polukata laganim građevinskim materijalima. Na ovom projektu je moglo odnosno može biti zaposleno tisuće radnika za ugradnju dizala i energetsku obnovu, a također veliki broj i za održavanje….
Prijedlog Vladi da RAZMOTRI MOGUĆNOST za priznavanje godina redovnog studija u radni staž. Naš prijedlog Vladi da razmotri mogućnost, dakle ne da uvede kao pravilo već samo da RAZMOTRI mogućnost priznavanja roka trajanja redovnog studija u radni staž po jednom od modela koje imaju neke zemlje EU. Dakle godine ne ukupne godine ako je netko studirao 10 ili više godina već samo onoliko koliko studij u redovnom roku traje, i po nekom od više različitih modela koji se već godinama primjenjuje nizu zemalja EU, koje su usput rečeno miljama daleko ispred Hrvatske po plaćama i mirovinama.
Da bi u svemu uspjeli neophodni su nam obrazovani ljudi, ljudi koji će svoju budućnost pronaći i graditi u Hrvatskoj a ne u bijelom svijetu. Bez obrazovanih ljudi ni jedna država, ni jedno društvo, nema budućnost pa ma koliko se to nekom ne sviđalo ili ne sviđalo.
Razvoj svakog društva nosi obrazovanje stoga se prema obrazovanju trebamo drugačije odnositi, sa poštovanjem ako je ikako moguće. Sa samo 24% ljudi u Hrvatskoj sa fakultetskim obrazovanjem smo u tom području daleko od prosjeka razvijenih zemalja EU, onih zemalja koje tako žarko želimo sustići, ili im se barem približiti umjesto da smo sve udaljeniji, a sve redom imaju i do dvostruko veći postotak visoko obrazovanih od Hrvatske.
Našim prijedlogom ni na koji način nismo nikoga omalovažili ili favorizirali, već samo htjeli upozoriti da se prema obrazovanju kao jednom od stupova razvoja svakog društva trebamo drugačije odnositi ako ne želimo doći u situaciju da ostanemo bez ljudi koji su nositelji progresa… Nije li nam svima poznato ili jasno kako je svako društvo najlakše, unazaditi, urušiti ili čak potpuno uništiti ako mu narušite ili uništite obrazovanje….
U Republici Sloveniji je zbog obavljanja privremenih i povremenih poslova učenika i studenata (tzv. studentskog rada) propisano uključivanje u obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje. Mladi koji rade preko ovlaštenih organizacija tako su uključeni u mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ostvaruju određeni radni staž i prije stupanja na tržište rada.
Kad student ostvari primanja u iznosu 60 posto prosječne slovenske plaće, taj mu se period boduje kao mjesec dana radnog staža, a najviše što može ostvariti unutar jedne godine je 12 mjeseci.
Najbolja je situacija u Poljskoj gdje se pet godina studiranja računa kao osam godina radnog staža. Ne plaćaju se dodatni doprinosi, a konačne uvjete za buduću mirovinu i konačni iznos mirovine tih dodatnih osam godina staža značajno mijenja. Većina poljskih fakulteta unutar obrazovnih programa ima odrađivanje prakse koja se ne plaća niti ulazi u radni staž, nego ju moraju odraditi kako bi dobili ocjenu i završili fakultet.
Vrlo je slično i u Njemačkoj u kojoj se školovanje od 17. godine života nadalje računa u bodove koji kasnije donose veću mirovinu. Maksimalan broj godina koji se priznaje je osam godina, a fakultet čak nije nužno završiti, dovoljno je samo pohađati ga određeni broj godina.
Razdoblje studiranja u Njemačkoj računa se u buduću mirovinu, iako se ne plaćaju nikakvi dodatni doprinosi. Za razdoblja školovanja i studiranja koja su izuzeta iz ovog izračuna, mogu se dodatno uplaćivati dobrovoljni mirovinski doprinosi.
Također, 3,8 posto ukupne zarade tijekom obavljanja studentskih poslova direktno se uplaćuje kao doprinos mirovinskom osiguranju, dok poslodavac uplaćuje 13 posto iznosa za zdravstveno osiguranje.
Belgija i Austrija omogućile su studentima priznavanje perioda studiranja u konačni obračun mirovine, ali svaki mjesec koji su se školovali moraju “otkupiti”. Jedina razlika među politikama ovih država je ta što je s otkupljenim godinama u Austriji moguć odlazak u prijevremenu mirovinu, a u Belgiji nije.
Prisutni su izvješteni i o potpisivanju Sporazuma o programskoj suradnji sa SUZA koja okuplja stotinjak umirovljeničkih udruga iz cijele Hrvatske to o sve boljoj suradnji da dvije najpoznatije i najveće umirovljeničke udruge MUH i SUH sa kojima smo nedavno održali veoma uspješan radni sastanak na kojem smo dogovarali daljnje korake za što uspješniju daljnju suradnju. U kontekstu radnog sastanka sa SUH-om i MUH-om bilo je riječi i o najavljenom prosvjedu protiv siromaštva koji bi se sukladno dogovoru trebao održati u listopadu, no točan datum održavanja će biti naknadno utvrđen i javnost, posebno umirovljenici, biti pravovremeno obaviještena.
Na radnom sastanku sa čelnicama MUH-a i SUH-a Višnjom Fortunim i Jasnom Petrović se komparacijom iznesenih prijedloga za povećanje mirovina i drugih prava došlo do zaključka kako su prijedlozi SUH – MUH i Umirovljenici zajedno – Političke platforme visoko podudarni sa konačnim ciljem, s time da je jedino izraženija razlika u metodologiji postizanja konačnog rezultata. U svakom je slučaju iznimno visoka kompatibilnost iznesenih rješenja SUH -MUH sa rješenjima Umirovljenici zajedno – Političke platforme za povećanje mirovina što je zapravo najvažnije od svega.
U fusnoti je spomenut i prijedlog jedne do jučer parlamentarne umirovljeničke stranke koja je na zaprepaštenje svih umirovljenika, i onih koji su im glavna preokupacija, javno iznijela svoj prijedlog za povećanje mirovina od 10% kroz slijedeće 4 godine odnosno 2,5% svake godine, iskazujući pri tome navodno veliko razumijevanje za Vladu odnosno ograničene mogućnosti proračuna. Teško je razumjeti, a kamo li prihvatiti da je bilo kojem predstavniku umirovljenika na prvom mjestu „razumijevanje“ prema Vladi umjesto beskompromisnog zastupanja interesa umirovljenika, a još je tragičnije kada ti isti navodni predstavnici umirovljenika prijedloge drugih predstavnika smatraju „pucanjem u prazno“ ne shvaćajući da oni zapravo traže od Vlade da realne mirovine u naredne 4 godine umanji za 15 – 20%.
Umirovljenici zajedno – Politička platforma, uvjereni smo i SUH – MUH, ovakvo ponašanje na štetu umirovljenika smatra sramotnim pokušajem dodvoravanja i već viđene političke trgovine od iste stranke sa vladajućima na štetu samih umirovljenika. Dobro je da su i sami umirovljenici brzo shvatili i prepoznali besramnu trgovinu njihovim interesima pa su ih žestoku kritizirali, posebno na društvenim mrežama.
Dvojica koordinatora Umirovljenici zajedno – Političke platforme su dali kompletnu informaciju o održanom radnom sastanku sa resornim ministrom Marinom Piletićem, potom o upućenom dopisu sa konkretnim prijedlozima Vladi RH, kao i radnim sastancima sa predstavnicima Vlade koji slijede, a sve kako bi se do sada javno izneseni prijedlozi Umirovljenici zajedno – Političke platforme što kvalitetnije prezentirali Vladi RH.
Kao posljedica višemjesečnog intenzivnog i proaktivnog djelovanja u javnom prostoru Umirovljenici zajedno – Politička platforma se uspjela nametnuti i kroz relevantne ankete „ušuljati“ među prvih 10 političkih stranaka po rejtingu u Hrvatskoj. Navedeni podatak je samo dodatna potvrda da je Umirovljenici zajedno – Politička platforma prepoznata u javnosti, posebno i sve više kod umirovljeničke populacije, što nam je dobar motiv za nastavak djelovanja u istom smjeru. Svakim danom sve je više medijskog prostora koji Umirovljenici zajedno – Politička platforma dobiva stoga je veoma važno da se članovi na svim razinama svog djelovanja što više usklade sa zajedničkim programskim smjernicama prilikom svojih javnih istupa. U tom kontekstu je za sve članove pripremljen prigodni materijal koji u pisanom obliku obuhvaća najvažnije programske odrednice sa pojašnjenjima.
Druženje u radnoj atmosferi je završeno ponovljenom porukom umirovljenicima kao i svima onima na umirovljeničkoj sceni koji nam se još nisu pridružili da to učine, što prije to bolje, posebno jer udruživanje i zajedništvo jeste garancija samo za još veći i zajednički uspjeh…
POGLEDAJTE I NAŠ AKTUALNI PODCAST
