Sjednica Vlade održala se u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Premijer Andrej Plenković sjednicu je otvorio obraćanjem na temu Vojno sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA), odnosno, pitanja ravnatelja oko kojeg je u prijeporu s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

“Zahvalio bih se potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na postizanju dogovora u vezi privremenog rješenja za čelnu osobu VSOA-e i da je pozicija Vlade i dalje čvrsta na prijedlogu brigadnog generala Mije Validžića sa svim kompetencijama koje ima u svojoj karijeri da preuzme tu dužnost. S te pozicije vodit će se pregovori s Uredom predsjednika da se to pitanje što prije riješi”, započeo je Plenković pa se zahvalio i ministru zdravstva Viliju Berošu zbog ulaganja u KBC-u Split, ali i drugim ministrima na poslu koji su obavljali u posljednje vrijeme.

Osvrnuo se i na brojne aktualnosti koje se tiču Vlade, od sjećanja na genocid u Srebrenici do početka Dubrovačkih igara i mjerama u sektoru ribarstva. Ali, ono što se čekalo jest njegov osvrt na aferu s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) i štrajkom u pravosuđu.

“Pitanje koje je zaokupilo javnost jest prodaja viškova plina. O tome će danas biti više riječi na Odboru za gospodarstvo Hrvatskog sabora, gdje će biti naš ministar Davor Filipović, bit će i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, a i čelni ljudi Plinacra, HERA-e i HROTE-a, s ciljem da se rasvijetli situacija koja je nastala. Ipak, iskoristio bih ovu prigodu da ponovimo bit politike hrvatske Vlade u ovoj energetskoj krizi bez presedana. Prvo, uzrokovana je agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu i to je polazišna točka svih problema. Ona je imala enormne ekonomske, energetske, prehrambene i inflacijske posljedice na brojne države, posebno one u Europi. To se manifestiralo ponajprije u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prvenstveno cijena plina, koji uz sebe veže rast cijena struje i naftnih derivata. Kad rastu cijene energenata, one utječu i na troškove života u svim mogućim aspektima funkcioniranja”, istaknuo je premijer pa nastavio:

“Politika Vlade koja je i kroz pandemiju i prehrambeno-inflacijsku krizu imala je za cilj očuvati socijalnu koheziju i socijalnu frakturu, u čemu je potpuno uspjela. Imala je za cilj, u energetskom smislu, dva temeljena elemenata – prvi, da cijena energenata bude priuštiva građanima, gospodarstvu i institucijama; drugi, da osiguramo sigurnost opskrbe energentima. Hrvatski građani i gospodarstvo ni u jednom trenutku od početka invazije na Ukrajinu nije došlo u rizik nedostatka nekog energenta i uvijek su cijene tih energenata bile priuštive. Da nije bilo odluke Vlade o subvencioniranim cijenama struje i plina, da smo pustili da tržište određuje te cijene, onda bismo vidjeli posljedice socijalne frakture i nedostatka socijalne kohezije u društvu. To nismo vidjeli i to se nije dogodilo slučajno nego zbog pravovremenih odluka Vlade. Svi su koristili i uživali subvencionirane ili regulirane cijene. I to je ključ uspješnog vođenja ove energetske krize od strane Vlade u mjesecima koji su tu.”

Dotaknuo se i oporbe…

“Mi smo prije otprilike godinu dana imali vapaj oporbe da hrvatski plin iz naših polja ne smije ići u Mađarsku. Sjećate se gromoglasnog nastojanja opozicije gotovo da optuži Vladu i Inu da hrvatski plin ide u Mađarsku? U prošloj godini smo osigurali da se podzemno skladište plina ispuni na vrijeme i oko 1. listopada bili smo na gotovo sto posto, što je normalno. Politika osiguranja zaliha plina je bila vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku, u ratnim okolnostima u Ukrajini, može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin ne šalje iz Rusije preko Ukrajine dalje prema Europi. Morali smo osigurati energetsku sigurnost.”, prenosi N1.