Aktualna globalna, sigurnosna, ali i energetska pitanja glavne teme su međunarodne konferencije Dubrovnik Forum 2023. U Dubrovniku su, osim najviših hrvatskih dužnosnika, i visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove, šefovi diplomacija Italije, Bosne i Hercegovine, predstavnici SAD-a te mnogi drugi, javlja HRT.

Uvodno obraćanje na Dubrovnik Forumu 2023. imao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Uz premijera Andreja Plenkovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella sudjelovao je i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji se obratio videoporukom.

Na uvodnom panelu bilo je riječi o prilagodbi u vremenima globalnih promjena prouzročenih ruskom agresijom na Ukrajinu.

O događajima na Dubrovnik Forumu 2023. za HTV je izvijestio novinar Danko Družijanić.

– U uvodnom panelu jutros, na kojem su uz predsjednike Hrvatskog sabora i vlade Androkovića i Plenkovića sudjelovali glavna tajnica Vijeća Europe Pejčinović Burić, ministar vanjskih poslova Republike Italije Tajani i šef europske diplomacije Josep Borrell, jasno se iskristalizirale tri teme koje muče ne samo Hrvatsku, nego i zemlje u koje se naša zemlja integrirala. To su ruska agresija na Ukrajinu i posljedice tog rata, trgovinski i politički sukobi sa Kinom i naravno zapadni Balkan, rekao je.

– Borrell je kazao kako postoji ovisnost Europe o Kini i da se taj problem treba adresirati kao što se adresirala i ovisnost o ruskim energentima, ali napomenuo je kako Kinu ne treba miješati sa Rusijom, to je drugačija supersila. Osim toga, Europska unija nema interesa u stvaranju dva globalno podijeljena bloka. Tajani je poručio kako njegova zemlja želi mir i pravdu za Ukrajinu, dodao je.

– Inače, prethodno se skupu obratio i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba koji je poručio, vrlo interesantno, kako je isto rješenje i za zapadni Balkan i za Ukrajinu, a to je potpuna pobjeda, kako je rekao, Ukrajine nad ruskom agresijom, istaknuo je Družijanić.

– Plenković je poručio kako Europa i sve demokracije moraju biti otpornije i složnije jer autokratski režimi i vladari planiraju svoje pohode na duge staze. Njihove vladavine nemaju rok trajanja, naveo je.

– Upravo se privodi kraju drugi panel o stabilizaciji svjetske politike, potom počinju dvije paralelne debate o energetskoj transformaciji Europe te povezivanju zemalja Sredozemlja. I poslijepodne ponovno dva paralelna panela koje bismo mogli nazvati vrlo povezanima, to je ona o Zapadnom Balkanu i o tome je li Europa naučila koristiti jezik sile, izvijestio je Družijanić.

Plenković: Hrvatska će pomoći Ukrajini u razminiranju i odgovornosti za zločine

Kuleba je govorio o težnjama Ukrajine u članstvu NATO-a.

– Približava se summit NATO-a u Vilniusu i stalno čujemo i pozive za poduzimanje koraka koji bi trebali dovesti do našeg članstva. Ne želimo uvući NATO u rat, ali želimo pozivnicu. Želimo nešto što bi uputilo na to da Ukrajina jest na tom putu. I zapravo vidimo širu sliku. Razumijemo da samo ukrajinsko pristupanje EU-u i NATO-u može osigurati sigurnosni poredak ovog dijela svijeta, rekao je Kuleba u videoporuci.

Premijer Andrej Plenković govorio je o pružanju pomoći Ukrajini.

– Pružit ćemo Ukrajini pomoć u područjima gdje imamo to nesretno iskustvo, a to je razminiranje. To je nešto što je Hrvatsku opterećivalo, kao i naše poljoprivredno stanovništvo ruralnih područja, koja su bila prethodno okupirana. Ministar Božinović je ovdje. Planiramo završiti proces razminiranja do 2025. godine. Dakle, govorimo o 35 godina za razminiranje jednog teritorija koji je bitno manji od teritorija Ukrajine. Zatim, pružamo pomoć također u pogledu iskustva s odgovornosti. Ministar Kostin, ministar pravosuđa Ukrajine, bio je kod nas u Hrvatskoj tri dana s našim specijaliziranim tužiteljima koji se bave ratnim zločinima. Nažalost, to naše nesretno iskustvo sada je ponuđeno Ukrajini, ne samo u smislu dijeljenja tog iskustva, već i jačanja međunarodne pravde kad je riječ o odgovornosti za ratne zločine, rekao je premijer Plenković.

Borrell: Nismo vojni savez, ali nismo ni NGO

Šef europske diplomacije Josep Borrell osvrnuo se na Europsku uniju kao geopolitičkog aktera, istaknuvši kako EU nije vojni savez, ali nije ni NGO (nevladina organizacija) koja samo propovijeda dobro ponašanje i vladavinu prava.

– Mi šaljemo poruku da se ljudi trebaju ponašati u skladu s pravilima, poštovati vladavinu prava, no to nije dovoljno. Svijet u kojem živimo nažalost je takav da mnogi ljudi ne mare za vladavinu prava i spremni su koristiti prisilu i jezik sile. I Ukrajina je posljednji primjer u tom smislu. Tako da ono što mi činimo, da, moramo pokazati da imamo moć, primjerice, imamo moć odbaciti svoju energetsku ovisnost o Rusiji. Godinama smo govorili da je međuovisnost dobra. Ja od vas kupujem vašu robu, vi dobijete moj novac. I svi dobivamo, no ta ovisnost je postala opasna. Smanjenje te ovisnosti, 40 %-tne ovisnosti o nafti i plinu je moć. Također gradimo mehanizme kako bismo se borili protiv dezinformacija i doista je tu mnogo posla, rekao je Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josep Borrell.

Jednako tako, odlučili smo se koncentrirati svoje vojne kapacitete. To je još mnogo posla. Također smo uveli mjere ograničenja jer riječ sankcije više ne postoji u ugovoru. Poduzeli smo mjere ograničavanja protiv Rusije i najvišeg su stupnja koji je predviđen. Mnogo je jači taj naš odgovor nego što je bio slučaj nakon napada na Krim. Moramo pokazati da možemo djelovati i možemo poduzimati mjere protiv vas. Rat na Krimu također nam je pokazao što znači podržati oružjem i isporukama oružjem i streljivom jednoj od zaraćenih strana u ratu. Ljudi su nam govorili jeste li ludi, zar se želite miješati u ratu? Ne, ne želimo se miješati na taj način, ne želimo sudjelovati u ratu, no želimo pomoći onima koji su napadnuti da se brane. I to je jedna strukturna promjena kada govorimo o tome što je potrebno Europskoj uniji i što mora činiti. Želimo opstati u svijetu u kojem je moć jako važna, dodao je.

Potom je elaborirao svoj stav o odnosu EU-a prema Kini, istaknuvši kako je potrebno smanjiti ovisnost o Kini u nekim ključnim područjima, ali je istovremeno nužno izbjeći podjelu svijeta u dva ekosistema.

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić podsjetila je kako je Vijeće Europe snažno i jasno reagiralo na rusku agresiju tako što je Rusija izbačena iz organizacije. Dodala je da je za “održiv i pravedan mir” u Ukrajini potrebno osigurati odgovornost za ratne zločine.

– Kad je riječ o invaziji na Ukrajinu, najvažnija je naša odgovornost. Podsjetimo, Rusija kao najveća članica Vijeća Europe dvaput je izvršila agresiju na Ukrajinu, i mi smo odmah reagirali. Najprije smo je nakon upozorenja suspendirali, a brzo nakon toga odlučnom reakcijom udaljili smo je iz rada Vijeća. To je najvažnije, reakcija, i to konkretna i odlučna na probleme koji su stvorili pred nama, istaknula je.
Proširenje EU-a na zapadni Balkan i ilegalne migracije

Osim Ukrajine na panelu se govorilo i o nužnosti proširenja EU-a na zemlje zapadnog Balkana.

Plenković je kazao kako je Hrvatska godinama govorila partnerima u EU-u kako Unija nije dovoljno uključena u regiji, što će iskoristiti drugi akteri te da se situacija po tom pitanju promijenila 2018. kada je Bugarska predsjedala Europskom unijom.

– Moment je tu. Iskoristit ćemo svoje iskustvo kako bi progurali to pitanje, kazao je Plenković.

Ilegalne migracije apostrofirao je kao jedno od temeljnih pitanja koja uzrokuju rezerviranost nekih zemalja prema proširenju.

– Moramo to pitanje shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno, kazao je Plenković, istaknuvši kako je grčki premijer Kiriakos Micotakis učinio puno na zaštiti grčke granice i ujedno vanjske granice EU-a.

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani je naglasio kako je zapadni Balkan prioritet za talijansku vladu, naglasivši kako je potrebno podržati punopravno članstvo i Ukrajine i zemalja zapadnog Balkana u Europskoj uniji.

Za Italiju je važno zaustaviti priljev ilegalnih migranata putem mediteranske i zapadnobalkanske rute pa je Tajani apelirao na zajednički rad na suzbijanju krijumčara ljudima.

– Svakodnevno imamo probleme u Furlaniji-Julijskoj krajini s ilegalnim migrantima, kazao je Tajani.

Moramo djelovati zajedno protiv ilegalne imigracije. Moramo zaustaviti krijumčare. To ne mogu činiti Italija samostalno ili Hrvatska samostalno, dodao je.

Jandroković: Potrebno je zaštititi demokraciju i naše vrijednosti

Jandroković je poručio kako je potrebno zaštitu demokracije staviti u fokus. Trebamo zaštititi naše vrijednosti, našu demokraciju, objasniti ljudima kako je bilo teško izgraditi naša društva na temelju tih vrijednosti mira, slobode, demokracije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, kazao je.

– To se ne treba uzimati zdravo za gotovo, dodao je.

Naglasio je kako su lažne vijesti, hibridne i kibernetičke prijetnje te ekstremizam s ljevice i desnice prijetnja demokraciji.

– Vidimo neodgovorne političare koji nude površnu kritiku, a ne argumente. Nude narodu rješenja koja nisu realna. Kao odgovorni političari mi bismo trebali odgovoriti i pokazati što se događa, kazao je predsjednik Hrvatskog sabora.

Podsjetimo, jučer je skupom u organizaciji OECD-a, posvećenom migraciji radnika, počeo je 16. Dubrovnik forum. Premijer Andrej Plenković bio je domaćin svečane večere.

Među ostalima, na dvodnevnoj konferenciji sudjeluju ministri vanjskih poslova BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bugarske, kao i zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika i posebni izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak te visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt.

Ruska agresija na Ukrajinu, zapadni Balkan, energetika samo su neke od tema kojima će se baviti Forum u Dubrovniku, javlja HRT.