O aferi prodaje plina ispod cijene i nastalih višemilijunskih gubitka u Novom danu govorio je Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
“Mislim da bi HEP trebao izaći sa podacima. Svatko drugi tko govori o podacia, izlazio bi s njihovim izvještajima. Pretpostavljam da skupaljaju i oni informacije. Pitanje je je li postojalo neko drugo rješenje u kojem bi gubici bili manji. Pitanje je je li bilo moguće bolje upravljanje, jesu li mogli naći nekog na tržištu i prodati po boljim cijenama nakon što je višak završio u cijevima”, rekao je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.
Navodi da je ovako došlo do toga da je nekolicina opskrljivača kupila plin.
“Možda je HEP mogao smanjiti gubitke ali siguran sam da bi gubitka svakako bilo. Kad je donesena cijena 47 eura, to je prosječna cijena u tom trenutku na tržištu. Tijekom godine cijene mogu biti manje i veće. U ovom slučaju su bile manje. Znate, neki su sretni s cijenom u trenutku sklapanja ugovora ali ne možete predvidjeti kolika će cijena biti u budućnosti”, kazao je Pudić.
Trebalo je reagirati ranije
“Pretpostavljam da je dobro i da se DORH uključi no moja je pretpostavka da tu nije bilo mutnih priča jer takva pravila postoje hgodinama. Treba se vidjeti je li HEP mogao bolje potrošiti i preprodati po boljoj cijeni. I sa savršenim upravljanjem u ovoj situaciji imali biste milijunski gubitak jer je cijena tržišna bila duplo niža od cijene po kojoj su morali kupovati. Apsolutno je trebalo reagirati ranije i ponuditi bolja rješenja”, naveo je pa je dodao: “Sjetite se Gazproma. Višak plina su spaljivali”.
Kaže da se često na plinskim poljima ne može odjednom prekinuti proizvodnja.
“Na mnogim plinskim poljima to je nemoguće. Došlo bi do zavodnjavanja tih ležišta i ta proizvodnja bi u potpunosti stalo. Viškovi se na tržištu mogu pojaviti pa se može čak i spaljivati plin, na bakljama, jer nemaju kud s njim, skladišta su puna. Imali ste takvu situaciju s Gazpromom. Isporučivali su EU i odjednom su stali. Sjetite se prizora, spaljivali su milijune kubika plina. Na bušotinama, ako nema kud otići plin, spaljuje se. Po kojoj cijeni je otišao taj plin? Da ne govorimo o emisiji CO2. U ovom slučaju s HEP-om imate situaciju da je netko kupio po puno povoljnijom cijene. Pitanje je da li su mogli preprodati po višestruko većoj cijeni jer ako su mogli zašto onda HEP nije to prodao po većoj cijeni. Prosječna cijena po kojoj su kupili je desetak eura. Bilo bi dobro, ponavljam, da HEP izađe s tim podacima i koje su bile mogućnosti. To može biti i loše poslovno upravljanje. Treba objelodaniti podatke”, rekao je.
Postavio je pitanje je što će biti najesen ako cijena plina bude 150 eura?
Pudić je govorio o vrlo kompliciranoj situaciji na energetskom tržištu. Razdoblje visokih cijena plina bilo je teško za kupce i opskrbljivače, a kod nabave teško je pretpostaviti što će se dogoditi na zimu.
“Neke tvrtke imaju fiksne ugovore, PPD ima ekskluzivni ugovor s Gradskom plinarom Zagreb – Opskrba, prema kojem mu je Plinara za taj mjesec plaćala oko 106 eura za MWh. Pretpostavljam da bi moglo doći do toga da Gradska plinara Zagreb zatraži naknadu štete s obzirom na ugovore koje su imali sa svojim dobavljačima. U slučaju da raskidaju te ugovore mogući su penali. Sukladno metodologiju, kupci su mogli otići na tržišnu uslugu a GPZ-u bi ostali ti ugovori. U Sloveniji nije bilo problema, pokazali su se svi računi i razlika je rješena. Ovo su izvanredne okolnosti. Ne možete znati koja će cijena biti na zimu. HEP ne mora kupiti od INA-e ali sad je cijena 47 eura a što će se dogoditi ako cijena bude 150 eura? Nastojalo se isto pomoći građanima s regulliranim uvjetima,zato je Vlada donijela uredbu. Ako bude dovoljno transparentnosti, omogućit će se kompenzacija”, zaključio je.
