Demograf Stjepan Šterc gostovao je u Novom danu i komentirao je neusklađenost popisa stanovništva s realnom situacijom i objasnio važnost uvođenja registra stanovništva.

Šterc je procijenio da popis stanovništva iz 2021. nije realna slika stanja u Hrvatskoj.

“Realna brojka je manja od 3,8 milijuna. Sasvim sigurno se može procijeniti da Hrvatska vrlo vjerojatno ima između 150 i 200 tisuća stanovnika manje, to je neko realno stanje. Taj popis je rađen starom tehnikom popisivanja jer uređene zemlje rade popis na osnovu registra stanovništva koji je nekoliko puta jeftiniji od našeg. Mi nismo usvojili definiciju stalnog stanovništa, koje je prema Eurostatu da je stalni sanovnik nekog naselja onaj koji provede najveći dio svog slobodnog dana u mjestu prebivališta. Još uvijek imamo popisivanje gdje popisivači odu na teren, uđu u obitelj i jedan član obitelji može govoriti za ostale članove, s tim da mi ne znamo jesu li ti ostali stanovnici stalni stanovnici u Hrvatskoj.”

Sve je veći broj stranih radnika u Hrvatskoj.

“S obzirom da se temeljimo na službenim podacima i na trendovima, popis 2021. je zabilježio oko 3 milijuna i 900 tisuća stanovnika. A na osnovu negativnih trendova nakon toga, pogotovo prirodnog pada koji je intenzivan i iseljavanja i doseljavanja stranih radnika, na osnovu toge moguse  raditi projekcije koliko je stanovnika i na osnovu radnih dozvola možemo pratiti koliko ima stranih radnika u Hrvatskoj. Možemo procijeniti da trenutno ima preko 150 tisuća stranih radnika, s tim da dio tih radnika samo prođe kroz Hrvatsku i kreće u druge europske zemlje”, kaže Šterc.

Objasnio je zašto smatra da su velike šanse da se nadolazeći izbori dobiju zbog tehničkih čimbenika.

“Izbori će se, po mom uvjerenju, dobiti tehnički. U principu, mi nemamo mogućnost sami birati pojedinca unutar tog popisa nego će to biti tehničlki izbori i ona stranka koja je najbolje organizirana na terenu ona može tehnički dohvatiti tih svojih 16, 17 ili 20 posto glasača koliko im je potrebno… Sve će ovisiti o izlasku na izbore. Ako će izlazak biti 45 posto izbori će se dobiti tehnički, i zna se točno tko će dobiti izbore. Jedino ako izađe više od 55 posto ljudi onda se mogu dogoditi promjene”, kaže Šterc.

Ukazao je i na promjene u popisu birača od posljednjih izbora.

“Od posljednjih izbora do negdje 250 tisuća starih ljudi će izaći iz biračkog popisa, prirodnim putem jer će umrijeti. A negdje oko 170 tisuća mladih će ući na popis, a ti mladi naravno žele promjene, a kad vide da promjene ne omogućava ni vodeći ni opozicija, onda se okreću bilo kome”, poručuje Šterc.

Šterc naglašava kako je od iznimne važnosti imati registar stanovništva.

“Mi smo predlagali taj registar stanovništva, koji ne bi bio u MUP-u, nego u nekoj državnoj intituciji. Predlagali smo da to bude Zavod za statistiku gdje bi svi, i MUP i zdravstvene ustanove slali podatke u taj jedan centar i onda bi mogli sve baze uspoređivati”, zaključuje Šterc.