Igor Peternel, predsjednik Domovinskog pokreta Grada Zagreba i potpredsjednik Gradske skupštine, održao je konferenciju za medije na temu javne nabave trgovačkog društva Zrinjevac, podružnice Zagrebačkog holdinga, kriterija zapošljavanja stranih radnika na privremenom radu u Zagrebu i drugih aktualnosti.

”Možda je ova lokacija odlična jer smo se imali prilike još jednom uvjeriti u kakvom je stanju naš grad. Tu ispred Zrinjevca se vidi da se opet ne kosi, a iz nekog meni potpuno nepoznatog razloga se vrlo malo pritišće vlast da tu sramotu prekine. Ono zbog čega smo danas došli baš ispred Zrinjevca je afera kojoj svjedočimo, gdje su i USKOK i policija pritisnuli Upravu Zrinjevca”, uvodno je poručio Peternel.

Peternel kaže kako su sporne javne nabave kojih nije bilo, koje su rascjepkane na po 200.000 kuna, a radi se o nabavci opreme. Istaknuo je da je vlast nova, ali da su običaji ostali isti, te da cijelo vrijeme govori da su ‘Možemo’ vjerni učenici HDZ-a. Sada kada upravljaju, objašnjava Peternel, služe se istim metodama zbog kojih prigovaraju HDZ-u u parlamentu, a to je rascjepkavanje da bi se pojednostavnilo i pogodovalo vlastitim ljudima i onima bliskima njihovoj stranci te se ide na izbjegavanje provođenja javne nabave.

”Gradske vlasti ne shvaćaju da Novi Zagreb treba bolnicu jer im je najbliža ona u Karlovcu’

”Također čujemo putem medija da je problematičan i dobar dio otpisa opreme za koju se ne zna kako je otpisana, gdje je završila, pod kojim je uvjetima otpisana. Sve to skupa ne ulijeva povjerenje u novi model upravljanja Zrinjevcem, ali i općenito Holdingom. Tu je i tema bolnice u Blatu koja, izgleda, nikada neće biti napravljena. Sad opet završava izborno mandatno razdoblje”, naglasio je.

Podsjetio je kako je bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić, u suradnji s pokojnim gradonačelnikom Bandićem, najavljivao da će se ta dječja bolnica konačno završiti: ”Vidimo da taj štakornjak i dalje zjapi prazan i skuplja travu pa izgleda da ćemo i tamo morati doći pokositi. Ništa se ne događa, a građanima Novog Zagreba to već postaje polako i sigurnosni problem. Što bi bilo da se dogodi nekakav incident kao što je bio potres u Zagrebu? Njima je najbliža bolnica ona u Karlovcu”.

”Nevjerojatno je i strateški je problematično da grad Zagreb ne shvaća da mora imati bolnicu i u ovom dijelu Zagreba, s obzirom na broj stanovnika s ove strane Save. Krajnje je vrijeme da svi skupa izvršimo javni pritisak, da se konačno nešto počne raspetljavati. Zaista smo umorni od tih projekata koji će stalno krenuti, ali nikad ne krenu, poput stadiona ili obnove Mirogoja, o kojoj cijelo vrijeme pričamo jer ljudi i dalje ne mogu prići svojim grobovima”, poručio je.

”Dovođenje stranih radnika je postao ogroman biznis koji nitko ne kontrolira”

Peternel za bolnicu u Blatu kaže da više ne možemo govoriti o dovršetku njezine gradnje i da su građani izdvajali novac u vidu samodoprinosa za nešto što zapravo sada treba srušiti i na tom mjestu izgraditi nešto novo.

”Tema o kojoj se malo govori, a tiče se grada Zagreba, je način na koji se upravlja radnom snagom, odnosno kriteriji za dovođenje radne snage. Vidimo da je grad preplavljen stranim radnicima, što se praktički dogodilo preko noći. Dostavne službe su kompletno redizajnirane preko noći. To su sve sada strani radnici, a zapravo se uopće ne zna tko te ljude dovodi i kako te agencije funkcioniraju. To je, poput gradnje, postao ogroman biznis”, upozorio je Peternel.

Naglasio je kako postoji preko 500 agencija koje dovode te radnike, a da se uopće ne zna kako se dobiva licenca za posredovanje, ne zna se tko to može raditi, koji su kriteriji za dolazak u Republiku Hrvatsku, kako se strateške kvote definiraju i u kojim djelatnostima i koliko radnika treba.

”Treba strogo kontrolirati da su strani radnici zdravi, prijavljeni i da se ponašaju u skladu sa zakonskim propisima”

”Obratile su mi se neke od prvih agencija koje su radile taj posao i koje su zadovoljavale stroge kriterije, i kažu da danas više uopće ne morate proći ni stroge liječničke preglede. Dolazi se kako se hoće, a što je najvažnije, nitko ne provjerava razliku između ulaznih kvota i dozvola koje se izdaju i broja tih radnika koji se zapravo aktiviraju na HZZO-u”, ističe Peternel.

Kaže da dobar dio tih radnika ‘nestaje’, odnosno da rade na crno ili odlaze u treće zemlje unutar Europske unije te da su mu vlasnici agencija za posredovanje pri zapošljavanju skrenuli pozornost na taj problem. Smatra da je potrebno da se ta tema aktualizira i da se konačno uspostave kriteriji.

”Mi ne kažemo da radnici ne trebaju, oni su svakako potrebni, ali moraju se znati kriteriji i strategija – gdje i koliko radnika je potrebno, te treba strogo kontrolirati da su radnici koji ovdje dolaze zdravi, prijavljeni i da se ponašaju u skladu sa zakonskim propisima”, zaključio je Peternel, piše DP.