Premijer Hrvatske Andrej Plenković stigao je u petak prijepodne u Srbiju i posjet hrvatskoj manjini započeo susretom sa srijemskim biskupom koadjutorom Fabijanom Svalinom u vojvođanskom gradu Srijemskoj Mitrovici. Premijer je iz Subotice dao izjavu za medije.

“Vladi RH jedna od temeljnih ustavnih zadaća je podržavati Hrvate izvan domovine. Naša briga za Hrvate u susjednim državama je stalna i želimo ojačati položaj hrvatske nacionalne manjine u susjednim državama”, kazao je, dodajući da je položaj hrvatske manjine u Srbiji od posebne važnosti.

“Naši odnosi, Srbije i Hrvatske, opterećeni su rezidualnim pitanjima iz vremena Miloševićeve agresije prema Hrvatskoj i te rane omeđuju dinamiku i brzinu naših odnosa, no današnji događaj i moj prvi posjet u 7. godini kao premijer predstavlja više simboličkih poruka”, poručio je Plenković.

“Prva je zahvala Vojnić i njenim suradnicima koji su u kratkom roku pokrenuli i dovršili ovaj projekt Hrvatskog doma. Druga je da je nazočnost ovolikog broja hrvatskih dužnosnika koliko je razgranuta Hrvatskog nacionalnog vijeća ne samo s Vladom i nego i sa županijama, gradovima i obrazovnim institucijama. Treća poruka je unaprjeđenje odnosa”, istaknuo je Plenković.

Kazao je da je sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić razgovarao o važnim pitanjima. “Ja bih ih podijelio u 3 grupe – od pitanja granica, nestalih u ratu, ratnih šteta i svega što opterećuje naše odnose godinama. Druga skupina tema su unaprjeđenje gospodarske razmjene. Razgovarali smo o europskom kontekstu, o situaciji vezanoj za Kosovo, stabilnosti tregije, ali i srpskom europskom putu.”

“Smatramo da se stvara ozračje da počnemo rješavati pitanja koja nas opterećuju”, dodao je Plenković. “Važno je da u dijalogu sudjeluje i predsjednik Vučić. Da bi se riješila sva otvorena pitanja potrebno je puno dana, resora, vremena i volje.”

Osvrnuo se i na pitanje nestalih u Domovinskog rata. “Postoji 1807 ljudi koji se smattraju nestalim, dio su Hrvati, dio Srbi. Nažalost, nemamo podatke o mnogima.”

Navodi da to pitanje ostaje trajna zadaća hrvatske vlade. “Jasno je da cjelina tih podataka nikada u potpunosti nije prezentirana Hrvatskoj. Mi kao država nemamo sve podatke.”

Osvrnuo se i na pitanje obljetnica operacija iz Domovinskog rata. “Pitanje obljetnica Oluje i Bljeska kod Hrvatske ne izazivaju nikakve kontroverze, to su bile oslobodilačke operacije nakon kojih je je uslijedila mirna reintegracija. Kad je riječ o Vladi RH, mislim da nije bilo nijedne situacije da je zaoštrena retorika, a da je krenula s naše strane. Hrvatska vlada ne utječe na medije ni što će oni pisati niti potičemo atmosferu koja bi trebala pogoršati odnose između dvije zemlje.”, piše N1.