Spisateljica Josipa Pavičić u novoj knjizi intrigantnog sadržaja ‘Ja, pa ja i opet ja’ otkriva iskustva desetaka žena koje su žrtve narcisa, patologije koja nagriza cjelokupno društvo i odnose.
‘Prije nego što sami sebi dijagnosticirate depresiju i nisku razinu samopoštovanja, obavezno provjerite jeste li okruženi idiotima’, izjavio je glasoviti psihoanalitičar Sigmund Freud. Kada se ova izjava stavi u kontekst često složenih međuljudskih odnosa – obiteljskih, prijateljskih ili ljubavnih – mnogima može pomoći da presjeku neku priču i tako se spase.
Doslovno! Sve raširenija pojava narcisoidnosti bila je motiv spisateljici Josipi Pavičić za pisanje knjige ‘Ja, pa ja i opet ja!’, svojevrsnog vodiča kako prepoznati, preživjeti i preboljeti narcisa. Detaljno i studiozno, Josipa opisuje osobine i načine ponašanja kojima patološki narcis žrtvu zavodljivo odvlači u ljubav iz bajke, da bi nakon toga uslijedila potpuna manipulacija i urušavanje svega lijepog što je ta osoba dotad imala u vezi s narcisom. Autorica, čija je knjiga s odobravanjem prošla stručno psihijatrijsko mišljenje, upozorava koliko današnje materijalističko i sebično društvo pogoduje porastu narcisoidnosti, bez obzira na spol, te savjetima i primjerima nastoji pomoći čitateljima da se nakon prekida toksičnog odnosa iscijele, vrate poljuljano, katkad i izgubljeno samopouzdanje i ponovno pronađu sebe.
Ekskluzivno za Story, uoči promocije knjige u Zagrebu, Josipa otkriva, među ostalim, da je i sama imala traumatičan odnos s narcisom te predstavlja ovo korisno i stručno-popularno štivo koje čitatelja ne može ostaviti ravnodušnim.
Ovih dana iz tiska izlazi vaša nova knjiga ‘Ja, pa ja i opet ja!’ – Vodič za preživljavanje narcisa’. Što vas je potaknulo da se pozabavite temom narcizma?
Glavni je razlog što u posljednje vrijeme, osobito u posljednjih nekoliko godina, vlada ozbiljna epidemija narcisoidnosti i nitko od nas nije imun na njezine posljedice. Ni mi ni naša djeca, nažalost. Kao i u svakoj epidemiji, bez obzira na to je li riječ o virusu korone ili gripe, pogođeni smo na neki način. Ili ćemo se razboljeti mi ili netko blizak nama pa ćemo se brinuti o njemu ili ćemo, pak, na poslu morati više raditi jer je kolega na bolovanju.
Tako je i s epidemijom narcisoidnosti, ponaša se poput virusa. Napadne vas, slomi, a vi se teško i dugo oporavljate. Okruženi smo narcisima, možda smo zaljubljeni u patološkog narcisa ili nam je jedan od roditelja ili netko drugi u obitelji narcis ili imamo šefa narcisa, što apsolutno utječe na naš život. Narcizam je u današnjem svijetu postao vrlo ‘cijenjena’ kategorija, a to ponajprije možemo vidjeti na društvenim mrežama gdje se širi poput najopakijeg virusa.
To je upravo moje sljedeće pitanje. Koliko, po vašem mišljenju, društvene mreže pridonose razvoju narcisoidnih osobnosti?
Iznimno mnogo. Očekujemo da smo u središtu pozornosti i svoju vrijednost mjerimo lajkovima. Smatramo da vrijedimo zbog svojih postignuća, materijalnog bogatstva, pokretnina i nekretnina, izgleda. Polako, ali sigurno gube se prave vrijednosti, one na kojima je odgajana naša generacija – rad, predanost, odanost, solidarnost, čast… Društvo koje nas danas okružuje potiče narcizam, da ne kažem da ga i nameće. Jurimo, trčimo, žurimo za rezultatima, ne shvaćajući pritom da smo se negdje putem izgubili, postali sve otuđeniji od samih sebe, od drugih ljudi i prirode. Pogubili smo se u tom natjecanju, uspoređivanju i zamjeranju, promiješali smo prioritete. Živimo u eri narcisoidnosti u kojoj je empatija pala u zaborav poput kazetofona. Društvene mreže su u ekspanziji, a u civilizacijskom smislu sve ima svoj maksimum do kojeg može narasti, pa će se tako i taj mjehurić od sapunice u kojem živimo u jednom trenutku rasprsnuti. Mi ćemo se tada poželjeti vratiti sebi i zatvoriti svoj život za javnost. Dok se to ne dogodi, trebamo se oboružati znanjem jer znanje je naša najveća i najsigurnija zaštita od narcisa, manipulacije i svih oblika zlostavljačkih odnosa.
Više pročitajte OVDJE
