Sve je veći problem s krumpirom. Na policama u trgovinama ponuda nije osobito dobra. Zbog velikih kiša, berba domaćeg krumpira kasni, a zbog lanjske suše u Europi smanjena je ponuda uvoznog. Naravno i rat u Ukrajini i rast cijena repromaterijala, dodatno su poremetili tržište. Stručnjaci kažu, ne treba se brinuti, krumpira će biti dovoljno, no najvjerojatnije će biti skuplji nego dosad.
U Međimurju se proizvodi većina hrvatskog krumpira. Glavnina ovogodišnjeg uroda počet će se vaditi tek krajem mjeseca, malo kasnije nego inače. I kupci i proizvođači već znaju što je uzrok.
Vremenske su neprilike na muke stavile i proizvođače i kupce i trgovce.
– Nestašica jest, neka lagana. Neki centri imaju, neki nemaju, snalaze se. Sve je to uzrok prošlogodišnje suše i smanjivanja uroda krumpira do 60 posto, ocijenio je za HRT Damir Mesarić iz Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
Naime, u svibnju uvijek ima problema s opskrbom, zbog prelaska sa starog prošlogodišnjeg na novi mladi krumpir, kažu otkupljivači i uvoznici. Lanjska je suša smanjila urod ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim europskim zemljama.
– To je rezultiralo većim pritiskom i u nabavi na egipatski krumpir koji većinom dolazi za naše tržište i tržište Europe u luke Kopar i Rijeku i zbog vremenskih uvjeta brodovi su više pristajali u luku, rekao je Antun Segečić za HRT, izvršni direktor Sektora nabave svježeg voća i povrća, Enna Fruit.
Lani suša, sada kiša. Ipak, međimurski se proizvođači, kažu, nadaju dobrom ovogodišnjem urodu.
– Doživjeli smo neke štete, imamo štete, sad je najkritičnija faza. Borimo se s bolestima, moramo to dobro odraditi i ja mislim da ako vrijeme dalje bude ovako dobro bit će i dobri prinosi, predviđa Mesarić.
Unatoč svemu, tržište krumpira trebalo bi se uskoro normalizirati.
– S pojavom domaće robe, prvo iz Istre a potom iz Međimurja ako kiše ne bude dalje prouzročila neke daljnje probleme očekujemo da će se stabilizirati dobava, složio se za HRT Segečić.
Cijenu krumpira, naravno, diktirat će tržište, pa nema sumnje da će ta inače jeftina i omiljena namirnica na hrvatskim stolovima biti skuplja nego lani.
Jakopović: Cijena krumpira ne bi trebala previše oscilirati
Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore koji se osvrnuo na činjenicu da smo u 20 godina izgubili 94% proizvođača mlijeka, a proizvedena količina je 23% manja.
– Podaci nam prije svega svjedoče o starosnoj strukturi naših poljoprivrednih gospodarstava. Prije svega kod mliječnih poljoprivrednih gospodarstava. U ovom je trenutku prosjek viši od 65 godina i takve se farme uglavnom zatvaraju. To su farme koje imaju do pet krava ili između 5 i 10 krava i to nije sigurno budućnost Hrvatske kao što nije ni u Europskoj uniji, tvrdi Jakopović.
Napominje da se tu radi o trendu okrupnjivanja u kojem proizvođači postaju sve veći kao i dohodovnost. Spomenuo je pritom i na koji način bi se mogla povećati proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj. Bitna su tu tri generalna cilja koje je postavilo i Ministarstvo poljoprivrede.
– To je prije svega povećanje životinja- krava, koza i ovaca. Nakon toga je povećanje produktivnosti koje će se dobiti povećanjem investicija, kvalitetnim repromaterijalom, dostupnosti zemljišta, kvalitetnom ishranom, novim tehnologijama i svemu onom što je najmodernije u proizvodnji mlijeka. Treće su kvalitetni preradbeni kapaciteti bilo da se radi o preradbenoj industriji ili su to mini sirane, prerada na kućnom pragu, kaže Jakopović.
Osvrnuo se i na situaciju s krumpirom za koju kaže da nije dramatična.
– To je posljedica prošlogodišnje suše ne samo u Hrvatskoj nego i u okolnim zemljama i sad se stvorio jedan međudžep od mjesec dana. Za 15-ak dana nam dolaze i svježi mladi krumpir iz Istre, nakon čega kreće varaždinsko i međimursko područje.
Jakopović tvrdi kako cijena krumpira ne bi trebala previše oscilirati.
– Ovo je sigurno posljedica klimatskih promjena. Vidimo i što se događa u Europi. Imamo poplave i Italiji. Imamo sušu izuzetnu na jugu Španjolske i Portugala. Klimatske promjene su tu i svakim nam dan sve više govore da trebamo ulagati u modernizaciju, zaštitu, mreže, zatvorene sustave gdje god je to moguće, u osiguranje usjeva i koristiti najnovija znanja i tehnologije. Potrebno je povezivanje sa strukom i što više raditi na svojoj samodostatnosti da nam se ne bi dogodili uzleti i padovi koji u konačnici samo utječu na krajnji proizvod i na sitne špekulante koji koriste tu mogućnost, zaključio je Jakopović, piše HRT.hr.