O uzrocima obolijevanja, odnosno samim čimbenicima rizika koji utječu na zdravstveno stanje nacije, od prehrane, pušenja, alkohola, izostanka tjelesne aktivnosti u javnosti se dosta govori, međutim postoje i uzroci, poput financija o kojima se nedovoljno govori. Na globalnoj razini ovaj čimbenik rizika prepoznat je kao financijsko zdravlje koje Financial Health Network definira kao “dinamičan odnos financijskih i ekonomskih resursa i način kako se primjenjuju ili utječu na stanje fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja.” U Hrvatskoj se, pod ovim terminom uglavnom podrazumijeva financijska pismenost, što je po mišljenju autorice nedostatno, jer se radi o puno kompleksnijem pitanju i problemu koje može izazvati velike posljedice za zdravlje pojedinca i cjelokupnog društva.
Premalo se u javnosti otvoreno i slikovito govori i o emotivnim stanjima koje čovjek zbog financijske nestabilnosti i siromaštva prolazi kako bi se razumijevala i težina problema. No emocije su danas, uvjetno rečeno zabranjenje i nepoželjne, jer bude svojevrsnu strast kao trajno usmjerenje čovjekove duše i ukazuju na ono što nije dobro.
Život u financijskoj nestabilnosti ili siromaštvu, zapravo izaziva svakodnevne emotivne eskapade, od tuge, ljutnje do mentalnog stanja tromosti, ravnodušnosti i praznine. Nerijetko čovjek zastaje, bez jasne vizije što bi to trebalo napraviti i izreći, bez onog famoznog stanja stalne budnosti i moralne kategorije samopoštovanja i zauzimanja za svoja prava, bez individualne svijesti o vlastitoj posebnosti. Čovjek doživljava, kako je rekao Hesse: „.. u duši sve ono što je ikada živjelo u ljudskim dušama. Sve bogove i vragove koji su ikada postojali.” Nerijetko se i zaustavlja u vlastitoj tišini, osjeća onaj svoj osobni prostor, i u njemu promatra svoju alegoriju trenutka, trenutka svog vlastitog postojanja. Preplavljuju ga pitanja, bez odgovora, jer ne pronalazi ono što mu treba i od čega u konačnici ovisi njegova egzistencija – zašto, tko sam i što sam, što radim ovdje i kako ću dalje i koji je smisao svega.
Činjenica je da novac može izazvati snažne emocionalne reakcije, koje zbog nedostatka istog nerijetko dovode do zbrke uma, rascjepkanosti identiteta, utječe na jasnoću našeg zapažanja i ozbiljno priječi sposobnost rješavanja istih. Nerijetko se u takvim stanjima i reakcijama donose i krive financijske odluke, sve do točke kada se čovjek nađe u začaranom krugu. Zato je važno govoriti o emotivnim stanjima, slikovito ih opisati kako bi se razumjela težina svega.
S druge strane, uzimajući u obzir sve izazove globalnog svijeta financijskog stresa više nitko nije pošteđen. Globalne financijske krize, pandemija COVID-19 koja je pokazala kako je zdravlje najvažnije za naše ekonomije i društva i koja je od ekonomskog stresora, od gubitka posla, nesigurnosti prihoda do stvaranja nejednakosti potvrdila kako ništa više nije sigurno i kako se preko noći može promijeniti sve pa tako i financijska sigurnost koja izaziva veliki stres i utječe na zdravlje.
Međutim, fokus će se ipak staviti na ljude koji žive u materijalnoj deprivaciji i socijalnoj isključenosti i koji su stalno pod utjecajem stresa. Ako pogledamo pokazatelje Državnog zavoda za statistiku, odnosno stopu rizika od siromaštva koja pokazuje koliko osoba ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, razvidno je da je u 2020. u Hrvatskoj u takvom položaju bilo 23,3% osoba.
Stopa teške materijalne deprivacije koja prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2020. iznosila je 6,9%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 39,3%.
Ključni pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2019. i 2020 govore kako: 5,7% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima; 49,3% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva; 7,8% osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan; 48,9% osoba žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava; 14,2% osoba žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita); 11,1% osoba živi u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, 22,2% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, a 45,2% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama. Najmanji postotak osoba (1,0%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Ako napravimo komparaciju pokazatelja siromaštva za 2020. sa 17 zemalja EU, vidjet ćemo da je najvišu stopu rizika imala Bugarska (23,8%), potom Rumunjska (23,4%), Španjolska (21,0%), Litva (20,9%) i Estonija (20,7%).U Hrvatskoj je stopa siromaštva iznosila 18,3% i na šestom je mjestu unutar 17 zemalja članica EU-a. Najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Danskoj (12,1%), Finskoj (12,2%), Mađarskoj (12,3%) i Sloveniji (12,4%).
Dakle, govorimo o velikom broju ljudi koji su pod financijskim stresom koji utječe na zdravlje pojedinca, obitelji, a posljedično i na cjelokupno društvo. U kontekstu siromaštva koje je na globalnoj razini prepoznato kao veliki problem, posebno je osjetljivo pitanje djece koja su visoko materijalno i socijalno deprivirana u svim područjima potrebnim za optimalan razvoj djece, a djeca ja bi trebala predstavljati budućnost čovječanstva i ove naše civilizacije, no kako je rekao P Drucker: „ Sve ono što znači biti ljudsko biće i ophoditi se prema nekome kao prema ljudskom biću nije uključeno u ekonomsku projekciju kapitalizma.”
Suvremeno društvo dovelo je i do sve većeg jaza između bogatih i siromašnih, a posljedično i do sve veće nejednakosti u zdravlju. Viši prihodi i društveni status povezani su s boljim zdravljem i obrnuto i to je nepobitna činjenica, kao što je i nepobitna činjenica da neravnopravna raspodjela novca, moći i resursa između različitih skupina stanovništva rezultira i drugim razlikama, poput obrazovanja, prehrane kao vrlo važnog čimbenika oboljenja, kvalitete stanovanja i zaposlenja, prijevoza, usluga pa tako i kvalitete liječenja i njege. Dalekosežnost sve većih ekonomskih razlika, samih uzroka i posljedica teško je sagledati, no to, zasigurno nije dobar put i način, jer će se stalno generirati novi problemi ili će povećavati razina postojećih pa tako i problemi sa zdravljem.
Nerijetko novac sagledavamo na bipolarnom principu crno-bijelo, svakodnevno upotrebljavamo fraze, ne razumijevajući kako je novac sam po sebi moralno neutralan i ovisi i pojedincu i kako je potrebno napraviti ozbiljnu distinkciju između bogatstva koje sa sobom može donijeti negativne stvari, poput izostanka humanosti i duhovnosti i same financijske stabilnosti koja znači rasterećenost od brige možemo li podmiriti svakodnevne obveze i zadovoljiti svoje egzistencijalne potrebe. Ukoliko izostane financijska stabilnost, a prethodni statistički pokazatelji upravo ukazuju na navedeno, tada polako gubimo osjećaj kontrole nad svojim životom, postajemo nezadovoljni, frustrirani, depresivni i anksiozni, što utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje, ali i na naše kognitivne sposobnosti. Stres zbog novca povezan je i s malignim bolestima, bolestima srca, dijabetesom, migrenama, problemima sa spavanjem, depresijom…, što može dovesti i dovodi do ozbiljnih, skupih medicinskih problema koji zauzvrat mogu rezultirati i još većim financijskim brigama i nestabilnosti. Svako banaliziranje kako novac nije važan je svojevrsna forma duhovnog snobizma koja vodi ljude da vjeruju kako mogu biti sretni bez novca. Naravno, sreća ne ovisi o novcu, ali bez novca nema ni mogućnosti da čovjek djeluju u skladu sa svojom prirodom. A kada čovjek ne djeluje sa svojom prirodom nestaje motivacije i polako se nastanjuje trajno nezadovoljstvo koje vodi u bolest. Sve manje zdravih ljudi znači i sve manje ljudske dobrobiti, sreće i zadovoljstva koje se posljedično i neminovno odražava i na jedno društvo. Naravno, možemo govoriti i o osobnoj odgovornosti ili neodgovornosti prema novcu i prema sebi samima koja dovodi do financijskog stresa, no sve češće je to uzrok političkih i ekonomskih čimbenika na koje čovjek sve teže odgovara.
U kontekstu nesigurnosti i sve većih izazova suvremenog društva, sve veće razlike u ekonomskom statusu, financije su zasigurno sve ozbiljniji uzrok obolijevanja pojedinca, a posljedično i cijele nacije. Mnoga istraživanja pokazuju povezanost financijskog stresa sa mentalnim zdravljem, no u osnovi nije ni potrebno istraživanje kako bismo dokazali da financijske borbe, a s time i stres imaju izravan utjecaj na naše fizičko, mentalno i društveno zdravlje i blagostanje.
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
