Do kraja tjedna škole se još mogu prijaviti za eksperimentalni program cjelodnevne nastave, a prema tom programu nastavni dan za učenike bit će podijeljen na dva dijela – obvezni do 14 sati, izborni do 17 sati. Ministar obećava da će plaće svih učitelja i profesora u cjelodnevnoj školi biti preko 10 tisuća kuna. No zašto su unatoč tome otpori u zbornicama veliki, pokušali su u emisiji “U mreži Prvog” odgovoriti – posebni savjetnik ministra obrazovanja Josip Burušić, Vedran Čerina ravnatelj osječke škole Augusta Šenoe te Josip Matković nastavnik u školi Viktora Žganca i pokretač grupe Školska zbornica. 

Do prošlog tjedna za projekt se prijavilo tek 38 škola, iako je Ministarstvo planiralo da će ih biti 50. Zbog toga je produljen i rok za prijavu.

– Nije doživjela neuspjeh. Broj od 50 nije nigdje zapisan, to je bila jedna simulacija vezana uz ukupni broj škola i ukupnu količinu novaca koje imaju no taj broj ne znači ništa. Reforma je velika i jasno da u takvoj reformi postoji dosta elemenata nerazumijevanja, neinformiranosti i nespremnosti ljudi za promjene. U pravilu mi smo poštovali ukupni proces da svi kažu svoje mišljenje, rekao je Josip Burušić.

Na pitanje jesu li očekivali toliki otpor, Burušić je rekao da im je bilo jasno da se radi o iznimno velikoj promjeni koja naš obrazovni sustav čini modernim obrazovnim sustavom 21. stoljeća kakvi postoje u Europi.

– U kategorijama otpora nismo razmišljali. Ovo je promjena koja se uvodi u sustav. Oni koji su odmah prepoznali koliko je to dobra promjena, imat će više vremena da se prilagode. Škole koje neće ući u eksperimentalni program imat će manje vremena jer  2027./2028. ovo će se uvesti u cjelokupni obrazovni sustav. Oni će indirektno biti upoznati. Mislim da je dobro da to uvodimo, činimo dobro djeci, roditeljima i profesorima. Trebamo se radovati da svi zajedno idemo u promjene, rekao je Burušić.

Do 2027./2028. sve škole u jednoj smjeni

Ukupno 60 posto škola funkcionira u jednoj smjeni, no problem je da je relativno skroman broj učenika obuhvaćen, oko 40 posto učenika. Škole u velikim sredinama još uvijek rade u dvije smjene i to izaziva velike probleme, ustvrdio je Burušić. Najavio je da će paralelno s eksperimentalnim projektom raditi i na izgradnji škola.

– Cilj je da u 2027./2028. sve škole budu u jednoj smjeni i da sve škole budu cjelodnevne škole, poručio je.

Produžen je rok za prijavu do petka u ponoć.

– Ne bih govorio u brojkama jer nisu od pretjeranog značaja. Javni poziv je produžen jer se prvi put uvodi reforma tako da se na demokratičan način svim akterima dalo da kažu svoje mišljenje. U javnoj raspravi stiglo je dosta prijedloga, neki su zbilja bili konstruktivni. Rok je produžen jer smo željeli uvažiti sva dobra mišljenja, kazao je Burušić.

– Naše informacije kažu da ima određen broj škola koje su prvotno većinski donijele odluku da neće sudjelovati, a koje su sada unutar svojih kolektiva promijenile mišljenje, rekao je Burušić i dodao da “Ministarstvo nije uključeno u nikakve aktivnosti koje se tiču nagovaranja” ikoga da se uključi u projekt.

Reforma ne može uspjeti bez učitelja

Josip Matković naglasio je kako nijedna reforma ne može uspjeti bez onih koji je provode, odnosno učitelja u ovom slučaju. 

– Nadam se da će sada biti drugačije inače se ovo neće provesti kako treba. U Zbornici se piše svašta. Dosta ljudi nije pročitalo dokument nego se oslanja na informacije manjeg broja nas koji smo pročitali. Stavovi su dosta kritični prema tom modelu.

– Ljudi su skeptični jer se sjećaju “Škole za život” bivše ministrice. Eksperiment je trajao godinu dana i nije se ništa mijenjalo. Ljudi misle da će sada biti isto, pojasnio je Matković.

Istaknuo je kako se 30 godina radilo reforme bez da se struku pitalo za mišljenje.

– Dolazi na naplatu da su se reforme radile bez baze, ljudi su skeptični i pitaju se hoće li sada biti drugačije. Znam puno učitelja i nastavnika, ali ne znam da je itko radio na projektu. Ta imena bi trebalo objaviti, smatra Matković.

Vedran Čerina rekao je da od programa očekuje da učenicima omogući postizanje boljih rezultata, prvenstveno radom u školi uz potporu učitelja u strukturiranim uvjetima.

– Čim je izašla najava modela, mene su učitelji ispitivali hoćemo li se prijaviti. Ogromna većina, gotovo jednoglasna, je bila za javljanje na ovaj model, rekao je Čerina te se složio da su učitelji “srce svake reforme”.

‘Nismo učinili ništa protiv informatike’

Burušić je poručio kako je cjelodnevna škola model u kojem svi “istinski dobivaju”. Poručio je i kako učiteljice iz produženog boravka neće dobiti otkaz već će raditi stručni posao, potporu i izvannastavne aktivnosti.

– One su stručnjakinje kao i svi drugi i imaju važno iskustvo u kontekstu cjelodnevne škole. Što se tiče učitelja informatike također će biti zaduženi nastavu, u izvannastavnim aktivnostima i potporom. Primat će punu plaću i neće dobiti otkaz, rekao je Burušić.

Govoreći o informatici, rekao je da se u Europi informatika većinom organizira u vidu različitih radionica.

– Predložili smo da svaka škola može organizirati 100-200 sati informatike i sve je besplatno. Izvodi se po načelu za one koji za to imaju interesa. U velikim sredinama mogu postojati tzv. STEM škole. U Europi je trend da se informatika ne izvodi kroz nastavu jer kurikulum nije fleksibilan, a informatika je vrlo dinamično područje. Nismo učinili ništa protiv informatike nego smo je naglasili na drugi način, pojasnio je Burušić.