Lijeva saborska oporba najavila je nedavno zakonski prijedlog o zabrani prodaje dugova građana agencijama za naplatu potraživanja. Provjerili smo je li ova inicijativa u skladu s europskom praksom i što sadrži europska direktiva o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita, a koja bi do kraja godine trebala biti uvedena u hrvatsko zakonodavstvo
SDP i Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka prošlog mjeseca najavili su da će u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona koji bi, prema njihovu mišljenju, trebao riješiti velik problem trgovanja dugovima i zaštititi potrošače.
Njihov je prijedlog da se zabrani prodaja nenaplativih potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja. Ta potraživanja mogla bi se prodavati jedino između banaka jer one jedine, prema Zakonu o kreditnim institucijama, imaju okvir zaštite potrošača u skladu sa zakonima i direktivama EU-a, ističu oporbenjaci.
Pod potrošačke kredite spadaju stambeni i ostali krediti manji od milijun kuna, a koji su namijenjeni pokrivanju osnovnih egzistencijalnih potreba građana.
Među prijedlozima oporbe je i onaj da se spomenuti krediti ne mogu prodati ni drugim bankama ako nedostaje pristanak dužnika te da se on može dati najranije 60 dana prije prodaje dugovanja. Spominje se i pravo prvokupa, odnosno mogućnost da sam dužnik otkupi svoj dug pod istim uvjetima pod kojim ga otkupljuje agencija. Predstavljajući ovu inicijativu, lideri oporbe pozivali su se, između ostaloga, na direktivu EU-a koja regulira ovo osjetljivo područje.
Međutim u spomenutoj direktivi nema govora o zabrani prodaje potraživanja agencijama za njihovu naplatu. Štoviše, ona se zalaže za intenzivnije trgovanje dugovima, odnosno razvoj sekundarnih tržišta tzv. neprihodonosnih kredita uklanjanjem prepreka i poticanjem konkurencije na europskom tržištu.
Istovremeno, direktiva predviđa jačanje zaštitnih mehanizama za prijenos nenaplativih kredita s banaka na kupce kredita, uz istodobnu zaštitu prava dužnika.
U njoj se navodi da agencije za naplatu potraživanja (kupci kredita i pružatelji usluge servisiranja kredita) zasad ne mogu iskoristiti sve prednosti unutarnjeg tržišta zbog prepreka prouzročenih razlikama u nacionalnim sustavima te nepostojanjem odgovarajućeg i koherentnog regulatornog i nadzornog sustava., piše tportal
