Vlada je predstavila plan i program kako ublažiti inflaciju: I dalje će određivati cijene šećera, ulja i osnovnih namirnica te će i dalje intervenirati u cijenu struje i plina. Već znate što radi Plenković pa je nas zanimalo što rade drugi. Zašto je u Hrvatskoj sve 12,5 posto skuplje nego lani, a recimo u Španjolskoj niti šest posto, u Francuskoj sedam, a u Mađarskoj više od 26 posto
Carsko meso 3.79 eura, Vlada časti. Mesari slave, ali ne zbog carskog, već zato jer su konačno odmrznute cijene vratine i lopatice.
Tomislav, mesar iz Zagreba, rekao je da će za mesare biti bolje jer će u mesnice dolaziti kvalitetnije meso.
Kako su rekli, zamrzavanje cijena dovelo je do nestašice domaćeg mesa koje je kvalitetnije i skuplje.
Tomislav je rekao da je cijena za lopaticu bila preniska.
“Onda je nije bilo jer nije se isplatilo stavljati u frižidere”, dodao je.
Tek ćemo vidjeti hoće li sudbinu lopatice sada doživjeti carsko meso. Umjesto devet proizvoda, Vlada je zamrznula cijene njih osam. Dugoročno je loša odluka ako se pita ekonomiste.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je da zamrzavanje cijena mora prestati prije ili kasnije te da će se potom vidjeti kako će se cijene tih proizvoda kretati.
“Za sada se događa sljedeće, proizvođači i trgovci jednostavno taj gubitak na tim artiklima jednostavno prevaljuju na neke druge proizvode”, pojasnio je Novotny.
A što rade drugi? Španjolska, koja ima drugu najmanju inflaciju u Europskoj uniji od 5.9 posto, išla je drugim putem. Vlada je smanjila PDV na hranu na nula posto, ali građani svejedno prosvjeduju zbog sve lošije materijalne moći.
Hrvatica u Barceloni, Mirta Kišak Koch, ispričala je: “Iako se svi više fokusiraju na rast prehrambenih namirnica i energenata, ono što je najveći problem konkretno u Barceloni je rast najma stanova. Upravo sam gledala da ne kažem neke krive brojke, ali rast najma stanova je između 12 i 35 posto u pojedinim kvartovima.”
U Francuskoj je u dogovoru s trgovačkim lancima Vlada snizila cijene 200 osnovnih artikala. Zadovoljni Francuzi, zadovoljni i Španjolci koji su već krenuli preko granice po jeftinije namirnice. Godišnja stopa inflacije sedam posto.
I u Grčkoj je odlučeno da svi supermarketi moraju imati jedan proizvod iz svake kategorije po nižoj cijeni. Premda im je inflacija u siječnju bila 7,3 posto, novinar koji prati ekonomiju na grčkoj televiziji tumači nam paradoks.
“Paradoks pada inflacije i trajno visokih cijena hrane ima logiku u okviru realne ekonomije. Cijene takozvane trajne hrane utvrđuju se unaprijed s određenim zakašnjenjem, ali prije nego što roba stigne na police. Zbog toga je inflacija u veljači pala na 6,1 posto dok su cijene hrane porasle”, rekao je Rogkakos Dhlosh, glavni financijski dopisnik Antennna TV-a.
U susjednoj je Mađarskoj situacija dramatična. Po godišnjoj stopi od 26,2 posto zemlja je najgora u EU. Vlada je na početku krize zamrznula cijene pa je došlo do nestašica.
Zašto u različitim zemljama iste mjere daju druge rezultate za ekonomiste nije velika enigma. Francuska i Španjolska kao veliki proizvođači hrane od zamrzavanja cijena mogu imati koristi, Mađarska ili Hrvatska kao zemlje uvoznice dugoročno ne mogu.
Ekonomski analitičar Novotny je kazao da je povećanje domaće proizvodnje hrane rješenje gdje se mora tražiti izlaz iz “zatvorenog kruga”.
“One zemlje koje imaju veliku proizvodnju hrane i uz turizam kao što je Španjolska, nemaju tako snažan rast cijena prehrambenih proizvoda kao što je Hrvatska”, dodao je Novotny.
Od reforme zasad ništa. U predizbornoj godini lakše je zamrznuti cijene. Ako ništa drugo, barem će nam carsko meso imati carsku cijenu, piše Danas.hr.