Osvetnička pornografija postaje sve veći problem, a podrazumijeva zlouporabu snimke spolno-eksplicitnog sadržaja. Često bivši partneri na internetu objavljuju intimne fotografije ili snimke s ciljem sramoćenja i poniženja druge osobe, a sve kako bi se osvetili za prekid odnosa. Provjerili smo koliki je to problem u Hrvatskoj i je li uopće dovoljno prepoznat.
Kakve su kazne?
Kako su nam potvrdili iz MUP-a, u jedanaest mjeseci 2022. godine evidentirano je 31 kazneno djelo iz članka 144a. Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, dok je u istom razdoblju 2021. godine bilo evidentirano deset kaznenih djela.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave smo provjerili i kako su sankcionirana ova kaznena djela. Većina evidentiranih djela nije proceusirano, a dva su sankcionirana uvjetnom kaznom, što znači da se kazna zatvora neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od jedne godine okrivljenik ne počini novo kazneno djelo
“Tijekom 2022. godine započelo je ukupno osam (8) kaznenih postupaka zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja iz čl. 144.a Kaznenog zakona te su donesene dvije (2) pravomoćne osuđujuće presude. U obje presude okrivljenicima su izrečene kazne zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci uvjetno”, kazali su nam iz ministarstva.
“U 2021. godini donesene su dvije (2) pravomoćne osuđujuće presude zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja iz čl. 144.a Kaznenog zakona. U jednoj je okrivljeniku izrečena kazna zatvora u trajanju od četiri (4) mjeseca uvjetno. U drugoj presudi okrivljeniku je izrečena kazna zatvora u trajanju od šest (6) mjeseci, također uvjetno godinu dana”, dodaju.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić za N1 je kazala da su kazne blage i za djela nasilja u obitelji i djela rodno utemeljenog nasilja pa očekuje da se takav trend nastavi i kod osvetničke pornografije. Glavnim “krivcima” za to drži nedostatak kvalitetne i sustavne edukacije sudaca/sutkinja i državnih odvjetnika/ca te kroničan deficit ranog stručnog i preventivnog rada s obiteljima u problemima i s počiniteljima nasilja.
Pandemija nasilja
Pravobraniteljica je upozorila i da se suočavamo s pandemijom nasilja na internetu, što potvrđuju i poražavajući podaci – više od 50 posto žena doživjelo je nasilje na internetu.
“U srpnju 2020. godine World Wide Web Foundation ustanovio je da se uz covid globalno suočavamo s paralelnom pandemijom nasilja na Internetu. Čak 52 posto žena i djevojaka prijavile su da su doživjele neki oblik internetskog zlostavljanja, a 87 posto vjeruje da se problem nasilja na Internetu pogoršava. Hrvatska po tom pitanju nije izuzetak”, navodi Ljubičić., prenosi N1
