Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe podnosi izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu. Oporba je iznijela niz kritika na račun pravosuđa prstom uprijevši u vladajuću stranku dok su Dobronića neki usporedili s Don Quijoteom.

Vlada je dala pozitivno mišljenje na oba izvješća predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i predložila Saboru da ih prihvati. No, zapela su na saborskom dnevnom redu, i to još od svibnja 2021. godine, kada je uvršteno ono za 2020. godinu, te od travnja 2022. za 2021. godinu.

Stoga je oporba prikupila 30 potpisa kako bi se Dobronićeva izvješća raspravila u roku od tjedan dana, a nakon rasprave na Odboru za pravosuđe u utorak koja je u tijeku, Sabor će o njima raspravljati na plenarnoj sjednici u četvrtak. 

Oporba jedva dočekala Dobronića, ali i zaredala zahtjeve za stanku

Da rasprava o Izvješćima kasni, upozorio je prvi na početku sjednice Odbora SDP-ov Peđa Grbin zatraživši stanku koju mu je predsjednik Odbora SDP-ov Mišel Jakšić odobrio.

”Opet se događa ista situacija da rasprave o izvješćima izuzetno važnih tijela na dnevni red Sabora dolaze kad oporba za njih prikupi potpise. To je neprihvatljivo. Mislim da ne postoji osoba u Hrvatskoj koja misli da je stanje u pravosuđu u Hrvatskoj idealno, još sam i blag. … Nismo tu samo da kritiziramo one koji ih podnose, nego i da se raspravi kako popraviti stanje u pravosuđu”, kazao je Grbin.

Stanku je zbog kašnjenja rasprave zatražio i Nikola Grmoja iz Mosta, koji je podsjetio i na stav Vrhovnog suda u slučaju franak, a koja ide u korist banaka, kako je ustvrdio.

”HDZ opstruira sudstvo da bi hobotnica mogla opstati”

”Iz Izvješća se vidi da postoji sustavno zanemarivanje i podkapacitiranje sudstva. Ne mogu nego reći da se radi o sustavnom i namjernom podkapacitarnju sustava pravosuđa od strane HDZ-ove vlasti da bi hobotnica mogla opstati”, ustvrdila je Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka, koja je također zatražila stanku, kao i Vesna Nađ iz Socijaldemokrata.

Nađ je upozorila da bi raspravi trebao prisustvovati i ministar pravosuđa koji nije tu. Naime, iz Ministarstva je prisutan državni tajnik Juro Martinović. 

”Tko će nam suditi? Nepalci?”

”Sudovi sude u špajzlama”, kazala je Nađ govoreći o lošim uvjetima u pravosuđu i zapitala tko će u budućnosti suditi: ”Nepalci? Ne mogu Nepalci biti suci jer nisu hrvatski državljani”.

”Čini mi se da ste vi tu kao Don Quijote, idete na vjetrenjače, a vjetrenjače samo lete”, kazala je Nađ Dobroniću i zaključila: ”Stanje u sudstvu je katastrofalno. Krivo je Ministarstvo, kriva je država”.

I drugi su zatražili stanke, uključujući i HDZ, a Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta (DP) poželio je dobrodošlicu Dobroniću i dodao kako stanje pokazuje da jedna osoba ne može popraviti pravosuđe. 

Javio se i Hrvoje Zekanović: ”Mi danas imamo oko 200 točaka na dnevnom redu, svaka je jednako važna. Neke imaju interes javnosti, a oporba bira one gdje može dobiti političke bodove. Što je s aferom Indeks, što je s aferom Vrtovi sunca?” ”Jeste li sankcionirali kojeg sunca? Što ste napravili?” upitao je Dobronića.

Potpredsjednik Odbora Krunoslav Katičić ustvrdio je da HDZ poštuje nadležnosti svih tijela i da nema puno prigovora.

Dobronić iscprno izložio stanje u pravosuđu

Dobronić je na početku 20-minutnog izlaganja podsjetio da je 2020. bila pandemijska godina pa je malo porastao priljev predmeta, kao i godinu nakon: ”To je oko milijun i 300.000 novih predmeta. Sudovi su riješili neznatno manje od tog broja. Dijelom je to zbog problema koji je izazvao COVID-19, a onda su sudovi imali problema u organizaciji rasprava jer se u mnogim slučajevima sudnice toliko male da se nije mogao poštovati razmak. Unatoč tome se radilo, ali u smanjenom obliku”.

Upozorio je da se broj sudaca svake godine smanjuje: ”Dio njih odlazi u mirovinu. Što se tiče dobne strukture sudaca, nijedan nije mlađi od 30 godina. Mislim da bi trebalo inzistirati da se poboljšaju neke stvari kod pravosudnih ispita iako ide dosta dobro. Ako se gleda po kategorijama sudova, broj predmeta se postupno smanjuje. No, kontinuirano se zatrpava predmetima. Dijelom je to sistemske naravi – ako imate probleme s kreditima u čvicarskim francima, to je najmanje 100.000 predmeta pred općinskim sudovima i kad toga ne bi bilo, situacija bi bila znantno bolja. No, puno je različitih uzroka sistemske prirode”.

Što se tiče brzine rješavanja, kazao je da je na razini županijskih sudova ostvaren značajan napredak: ”Tome je pridonijela jedna od rijetkih inovacija – sustav po kojem se žalbe raspodjeljuju na sve županijske sudove i tako su se stvari ubrzale. Prije smo imali situaciju da su županijski sudovi u velikim gradovima bili pretrpani, a drugi su imali manje predmeta. Sad se to ujednačilo. Na Visokom trgovačkom sudu značajno se smanjio broj neriješenih predmeta pa su i oni sad dosta brzi u rješavanju, imaju manji broj zaostataka. Dijelom je to išlo nauštrb kvalitete, no to će biti glavni zadatak u razdoblju nakon što se uspijemo osloboditi stalnog pritiska novih predmeta”.

”Situacija škripi na prvostupanjskim sudovima”

Situacija, kazao je, još uvijek škripi na prvostupanjskim sudovima, kako općinskim tako i trgovačkim, a krediti u švicarskim francima su glavni razlog tome na općinskim sudovima: ”Problem je rad zemljišno-knjižnih odjela. Tu ima velikih razlika. Zahtjevi na kontinentu rješavaju se dosta brzo, ali na obali imamo dosta problema, a razlozi su dijelom povijesni jer tamo dugo ljudi nisu vodili računa o upisu vlasništva i puno ih je koji dijele istu nekretninu. Jedan od razloga je i taj da nisu na vrijeme dobili odobrenje za zapošljavanje većeg broja referenata što je bilo nužno. I to je dovelo do zastoja”.

Upravni sudovi uvijek su bili dobri, tradicionalno su brzi i tu nema posebnih problema, istaknuo je Dobronić i dodao: ”Može se reći za specijalizirani Visoki prekršajni sud, odnosno suce, da tu postoji sistemski problem na razini prvog stupnja. Od 2019. su prekršajni sudovi ukiniti i spojeni s općinskim pa su predsjednici općinskih sudova smanjivali broj prekršajnih sudaca i prebacivali ih na druge odjele pa je to, logično, rezultiralo time da je smanjena efikasnost u dovršavanju predmeta”.

”Smanjuje se broj starih predmeta. Dodatno sam naložio svim županijskim sudovima da dostavljaju izvještaje o starim predmetima i koji su rezultati odluka suda u Strasborgu. Broj se smanjuje. Išlo bi još bolje kad bi se sucima to više vrednovalo jer u takve slučajeve treba uložiti više energije”, naglasio je predsjednik Vrhovnog suda.

Upozorio je da je Vrhovni sud bio zatrpan prijedlozima, no to se sad smanjilo: ”U razdoblju otkad sam imenovan uspjeli smo prebaciti 10 sudaca na Vrhovni sud. Pokazali su se kao jako dobri. 12.000 neriješenih predmeta smanjili smo na šest ili sedam”.

Upozorio je i da cijelo vrijeme postoji problem lošeg stanja sudskih zgrada: ”Ne samo da nisu funkcionalne, nego one moraju reprezentativne, a nisu čak ni minimalno funkcionalne. To se posebno moglo vidjeti u pandemiji kad se nije moglo razdvojiti stranke na dva metra. Po meni to je odnos prema sudovima kao da je to referentska služba u ovisnom odnosu na Ministarstvo pravosuđa. Ako smo se uvrstili u tih nekih 15, 20 zemalja EU-a, onda moramo i u tom dijelu slijediti praksu. … Kad bismo strancima htjeli nešto pokazati, nemamo više od pet ili šest sudova, a u Zagrebu nemamo što”.

Što se tiče plaća sudaca, rekao je da Hrvatska ima dobar zakon, ali kad se gleda razvoj situacije, toliko je puta mijenjan na razne načine: ”Nema koncepcije i ne razumije se da plaća kod sudaca nije samo pitanje plaće, nego njihove neovisnosti, položaja i ugleda pa se mora regulirati pitanje sudačke mirovine kao postotak od plaće i pitanje usklađivanja plaća sudaca s inflacijom. Kod sudskih službenika, oni su toliko loše plaćeni da pojedini imaju minimalnu plaću i tu je problem što imaju zakonski status državnih službenika. Postavlja se pitanje mogu li na sudovima raditi državni službenici? Sve dok ostavimo ovaj sistem, nećemo moći zadržati sudske namještenike u službi. Premda netko misli da se na sudovima ne radi, situacija je takva da su na sudovima jako opterećeni. To je velik gubitak za sud”.

”Treba vidjeti gdje cure informacije, a ne odmah mijenjati zakon”

Afera kojima se bavi pravosuđe ne nedostaje i oporba će vjerojatno iskoristiti priliku da se o njima opet raspravlja u Saboru, a jedna od tema mogla bi biti i nedavna najava premijera Andrej Plenkovića koja je izazvala brojne kritike.

Riječ je o izmjenama Kaznenog zakona (KZ) i Zakona o kaznenom postupku (ZKP) zbog curenja informacija iz istraga. Negodovanje je na tom polju i sam Dobronić već izrazio očitovavši se negativno o tom pokušaju, a velika tema su i dalje pravosudni aspekt slučaja franak te posvojenja iz Konga.

Odmah nakon što je Dobronić završio svoje izlaganje, Grmoja mu je uputio dva pitanja zatraživši njegov stav upravo o izmjenama ZKP-a te vezano uz posvanja u Kongu kako je moguće da sudac ne napravi minimalnu provjeru oko posvajanja.

”Sigurno da nije dobro da cure informacije i da novinari budu prisutni u onom trenutku kada policija privodi nekoga u subotu ujutro. Očito su od nekoga saznali, to je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi. Međutim tu se radi da samo zbog tog problema ne treba mijenjati ZKP. Treba provjeriti praksu i zaoštriti disciplinu, a eventualno ako se onda utvrdi da ipak treba mjenjati nešto, onda se zakon ne treba mijenjati samo zbog toga jer to su temeljni zakoni koji trebaju trajati pet do 10 godina”, upozorio je predsjednik Vrhovnog suda.

”Domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda”

Što se tiče posvojenja iz Konga, upozorio je da ”cijela zavrzlama nastaje kod toga što kad se radi o zemlji koja nije potpisnica Haške konvencije, tada o posvojenju u nekim zemljama odlučuje sud. U Kongu o tome odlučuje sud za djecu i onda da bi to bilo u redu mora odluku odobriti i hrvatski sud”.

Podsjetio je da domaća posvojenja nisu u nadležnosti suda nego je tu u pitanju upravni postupak i o tome odlučuju centri za socijalnu skrb.

Govoreći o Kongu i Zambiji objasnio je: ”Dobili smo ulogu koju u redovnim procesima posvojenja sudovi nemaju. Iza toga slijedi pravna praznina što u takvoj situaciji kod nas nedostaje nastavak, domaći upravni dio da se na podlozi rješenje o priznanju dodatno provjeri jesu li po našem pravu ispunjene sve pretpostavke. Što se tiče provjere, to je složena situacija. Redovni put bi bio da se ide na legalizaciju i tu su naši sudovi ubrzali. No, djeluju uvjerljivo, imaju klauzule pravomoćnosti. Ne može se reći da je to što su sudovi radili do kraja provedeno lege artis, ali ne može im se do kraja ni zamjeriti”

”Vidjet ćemo što će od svega toga biti. Pitanje je hoćemo li ikada uspjeti otkriti pravu istinu. Problem je nastao u DR Kongu. Oni su uveli tu zabranu 2016. godine, ali su odonda imali više od 100 odluka o međunarodnom posvjenju. Problem nastaje kad su sudovi i njihova Vlada u velikom sukobu jer Vlada odbija izdati izlazne dozvolu, čak i za djecu koju su sudovi legalno odobrili i onda je problem kako to legalizirati”, upozorio je Dobronić.

‘Ni o čemu nemate stav, želite se svidjeti svima”, zamjerio je Zekanović Dobroniću i opetovao pitanje: ”Snosite li odgovornost za zastaru u aferi Index i Vrtovi sunca i ako ne snosite, zašto? Što ste napravili da sankcionirate suce koji su odgovorni za zastaru?”

”Mediji bi trebali biti puno profesionalniji”

“Svrha ovog izvješća nije razgovarati o pojedinim predmetima. Naravno da osjećam moralnu odgovornost. Ne smijem govoriti o konkretnim predmetima”, kazao je Dobronić.

Odgovor nije mogao dati ni u dijelu slučaja Franak, naime, na Grbinovo pitanje u kojem roku se može očekivati sjednicu i donošenje odluke u aferi Franak, predsjednik Vrhovnog suda je odvratio: ”Bez obzira na sve i što to pogađa 50.000 do 60.000 ljudi koji su konvertirali, to predstavlja proces odlučivanja pa ne mogu i ne smijem odgovoriti. Mogu reći da se radi sve što je normalan slijed u takvim slučajevima i da se zna da dva vijeća imaju suprotna mišljenja. To nije nemoguće, to se događa”.

Katičić je Dobronića tražio da kaže koji je njegov stav prema presumpciji nevinosti. ”Svi koji su pod istragama za njih vrijedi presumpcija nevinosti. Nije problem objava samih informacija nego način na koji se to prikazuje. Tu bi mediji trebali biti puno profesionalniji. Ako im netko pokloni informaciju, njihovo je pravo da to objave, samo moraju to raditi tako da se ne prejudicira krivnja i ne prikazuje tu osobu kao unaprijed osuđenu. To je sad glavni problem”, upozorio je Dobronić., donosi dnevnik.hr