Hrvatska je među europskim zemljama koje za dječji doplatak izdvajaju najmanje. Vrijeme je da se to napokon promijeni, upozoravaju stručnjaci, a građani su pokrenuli peticiju, s kojom kane i do Sabora. Aktualna vlast izmjene je već ranije isplanirala za kraj godine. Staro obećanje za nove izbore pred vratima. Samo, problem siromaštva mnogo je širi od nedostatka novca.

“Rastom cijena, uvođenjem eura, gledajući i iznos prosječnih plaća, dječji doplatak od 19 do 38 eura nikako nije dovoljan da bi dijete imalo ikakve koristi od njega. Ako idemo ukorak s vremenom i ako smo toliko napredovali, vrijeme je i da se mijenjaju stvari koje se nisu mijenjale desetljećima. Dječji doplatak u Hrvatskoj iznosi mizernih 149 do 299 kuna, ili po novome 19,40 do 38,90 eura. Cenzus je takav da mnoge obitelji ostaju bez dječjeg doplatka unatoč tome što su na pragu socijalnih slučajeva zbog malih primanja iako su zaposlene”, upozorila je građanska inicijativa ZA djecu i pokrenula peticiju za izmjene Zakona o dječjem doplatku.

Ključni zahtjevi su ukidanje cenzusa i fiksni dječji doplatak za svako dijete u iznosu od 100 eura, a za djecu s invaliditetom žele povećanje dječjeg doplatka – i to za djecu prvog i drugog stupnja invaliditeta 150 eura te za djecu s težim i teškim invaliditetom 200 eura. Plan je prikupiti 100.000 potpisa, peticija traje još nešto manje od tri tjedna, a dosad je prikupljeno više od 61.000 potpisa.

Kad prikupi željeni broj potpisa, kane u Sabor, a naglašavaju da ”peticija ne potiče rađanje djece zbog novca, već potiče državu da svako dijete ima ista prava i da Hrvatska konačno prestane biti u padu nataliteta”.

Dječji doplatak kao dječje pravo, a ne kao socijalna pomoć

”S obzirom na povećane prihode državnog proračuna uslijed realnog gospodarskog rasta 2022. godine, ali i visoke inflacije te rastućih troškova života svima, a posebice u višečlanim obiteljima s djecom, trebalo je već u proračunu za 2023. godinu predvidjeti potrebna sredstva te u Saboru izglasati promjene relevantnog Zakona i uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu”, ističe za DNEVNIK.hr Zdenko Babić, profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Upozorava kako nam podaci govore da ukupni izdaci za dječji doplatak i broj djece primatelja rapidno padaju zbog prestrogog cenzusa i niskih iznosa: ”Tako se 2001. godine za dječji doplatak izdvajalo oko 2,5 milijarde kuna za oko 550.000 djece kuna što je bilo 1,2 posto tadašnjeg BDP-a. 2010. godine broj djece je pao na 390.000 a iznos je pao na 1,7 milijardi kuna što je bilo 0,5 posto BDP-a. U 2021. godini je oko 270.000 djece primalo dječji doplatak i izdvajalo se tek 0,3 posto BDP-a za financiranje dječjeg doplatka. Dakle, pali smo s 1,2 posto BDP-a na 0,3 posto BDP-a od 2001. do 2021. godine”.

Ako bismo uveli dječji univerzalni dječji doplatak od 100 eura po svakom djetetu do navršene 18. godine života i ako zaokružimo broj djece do 18 godina na oko 700.000 onda bi mjesečni izdatak za proračun iznosio 70 milijuna eura, a godišnji oko 840 milijuna eura što bi bilo između 1,3 i 1,4 posto BDP-a 2022. godine što bi bilo oko četiri puta više nego danas, napominje Babić.

No, Hrvatska je danas među europskim zemljama koje najmanje izdvajaju za dječji doplatak, a prema univerzalno dječjem doplatku ide sve veći broj zemalja u Europskoj uniji. Naime, kako objašnjava Babić, ”kod univerzalnog dječjeg doplatka na doplatak se gleda kao na dječje pravo s jedne strane koja ostvaruju sva djeca, a s druge strane se pojednostavljuje procedura i troškovi administracije se bitno reduciraju jer se ne trebaju vršiti provjere dohotka po članu obitelji”.

Kao primjer dobre prakse u ovom području, Babić navodi Poljsku, koja 2016. godine uvela univerzalni dječji doplatak od mjesečno 500 zlota, protuvrijednost je 110 eura: ”Poljska je povećala svoja izdvajanja na oko tri posto BDP-a za obiteljsku politiku i od zemlje koja je po izdavanjima za obiteljsku politiku 2014. bila iza Hrvatske u roku samo od tri godine 2017. je ušla u krugu EU zemalja predvodnica po izdvajanjima za obiteljsku politiku”.

Tko i zašto prima dječji doplatak u Hrvatskoj?

U 2021. broj korisnika doplatka za djecu iznosio je 134.807 i obuhvaćao je 263.906 djece, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu.

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku na djecu radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.

Pravo na doplatak za djecu imaju osobe kojima ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70 posto proračunske osnovice (dohodovni cenzus).

Proračunska osnovica utvrđuje se za svaku godinu Zakonom o izvršavanju proračuna, a za 2023. godinu iznosi 441,44 eura. Dohodovni cenzus iznosi 309,01 eura.

Zakonom su definirane i tri osnovne cenzusne (dohodovne) grupe:

1. grupa u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33 posto proračunske osnovice (72,09 eura/543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 39,73 eura/299,34 kune, odnosno devet posto proračunske osnovice po djetetu
 
2. grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66 posto proračunske osnovice (72,09 eura/543,14 kuna – 148,59 eura/1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 33,11 eura/249,45 kuna, odnosno 7,5 posto proračunske osnovice po djetetu
3. grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67 do 70 posto proračunske osnovice (148,59 eura/1.119,53- 309,01 eura/2.328,20 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 26,49 eura/199,56 kuna po djetetu, odnosno šest posto proračunske osnovice po djetetu

Korisnicima koji imaju više od dvoje djece, uz utvrđen iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500 kuna za treće i četvrto dijete. Isto tako, u Zakonu postoje i uvećanja doplatka za djecu za određene kategorije pa tako dijete s teškim ili težim invaliditetom prima 831 kunu mjesečno sve dok mu invaliditet traje.