Rat u Ukrajini i globalna situacija koja je dovela do rasta cijena energenata odrazili su se i na Hrvatsku

Iako su temperature zraka oko nule, većina javnih prostorija grijat će se na 21 Celzijev stupanj. Negdje će one, dakako, biti i niže, a svaki bi manji stupanj trebao dovesti do uštede energije od pet do deset posto. Svjetla će se ranije gasiti, prozori manje otvarati, a dogrijavanje je strogo zabranjeno.

Već tijekom listopada računi za plin i struju u većini su ustanova veći za dva, tri ili četiri puta. U tvrtkama s kojima smo razgovarali oni su se uvećali i za čak šest puta. Toplinu na sjedalima starih ZET-ovih tramvaja putnici će sada moći osjetiti jedino kad vanjska temperatura padne ispod 5 Celzijevih stupnjeva, što se za zimogrozne u ovim hladnijim uvjetima čini kao pravi luksuz. Mjere su to štednje energenata u Zagrebu koje je uzrokovala globalna situacija – rat u Ukrajini i porast cijena energenata. Nije Zagreb jedini koji štedi.

Tim su putem krenule mnoge europske metropole i države. U Parizu Eiffelov toranj sat vremena ranije gasi svjetla. Gradske su vlasti snizile temperaturu u gradskim bazenima i naredile svim dužnosnicima da prostorije griju na 19 stupnjeva. Usprkos tome, ove će godine na energiju potrošiti 90 milijuna eura, čak 35 milijuna više nego 2021.

Tuširanje u Austriji

U Austriji su krenuli s “Misijom 11” da bi uštedjeli 11 posto energije. Preporučili su građanima da se tuširaju hladnom vodom jer je ona, osim općepoznatog jačanja imuniteta, korisna i za jačanje državnih zaliha energenata. Svaka minuta manje pod tušem znači uštedu 20 posto energije. Zabranili su grijanje bazena kućanstvima i gase sve svjetleće reklame u 22 sata. U susjednoj im Njemačkoj zabranjena je upotreba bojlera s toplom vodom na javnim mjestima ako nisu potrebni iz higijenskih razloga.

S mjerama uštede početkom kolovoza krenula je i Hrvatska. Tada je Vlada pratila smjernice EU i donijela odredbu prema kojoj bi se temperatura prostorije trebala ograničiti na 21 Celzijev stupanj. Kako se to dogodilo tijekom ljeta, aktualno je bila adekvatna temperatura hlađenja, za koju je određeno da bi trebala biti 25 stupnjeva. Pratili su tu brošuru i hrvatskih gradovi, među kojima je i najveći potrošač Grad Zagreb.

Uredi gradske uprave

Iz Grada su otkrili da prate sve smjernice EU i Vlade te da su grijanje u objektima gradske uprave ograničili na preporučenih 21 Celzijev stupanj. Dali su zaposlenicima uputu i da provjetravanje prostorije svedu na minimum. Poslali su i detaljne naputke na adrese svojih ustanova. – Procjenjuje se da je za smanjenje temperature grijanja za jedan stupanj ušteda oko pet do deset posto, a kako je u prostorima gradske uprave temperatura smanjena za dva do tri stupnja, minimalne uštede bit će oko 15 posto – napominju iz Grada.

Osim na plin, paze i na potrošnju struje. Zabranili su dogrijavanje prostorija električnim grijalicama i klimom. Struju štede i gašenjem računala te su, navode, maksimalno smanjili korištenje umjetnog svjetla. Ono se gasi čim je prostorija prazna i ne pali se ako u nju dopire dovoljno prirodnog svjetla.

Kad se donosila odluka o ograničavanju temperature u javnim ustanovama, po medijima su se vodile rasprave treba li grijanje ograničiti u školama i dječjim vrtićima. Pitalo se -treba li štedjeti na djeci? No, takva štednja, osim što su je brojni osudili, ograničena je i Državnim pedagoškim standardom koji propisuje da bi temperatura u prostorijama za boravak djece u vrtićima trebala biti od 20 do 22 stupnja. Kod škola se toleriraju za stupanj niže temperature.

– U osnovnim i srednjim školama temperatura u učionicama, sukladno odredbama DPS-a, mora biti 20, u hodnicima i stubištima 18, a u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva – naglašavaju iz gradske uprave.

Štedi se i u vozilima ZET-a. Iz gradske PR službe upozorili su da su sa štednjom u autobusima i tramvajima počeli na ljeto limitiranjem temperature hlađenja na 25 Celzijevih stupnjeva. Nastavili su tijekom jeseni i zime, uputivši vozače da grijanje ne pale sve dok vanjska temperatura nije niža od pet stupnjeva, a kad to učine, da ga ne stave na više od 20.

Jedno od najfrekventnijih mjesta u Zagrebu je i Glavni kolodvor, u kojem se putničke prostorije griju na između 15 i 17 Celzijevih stupnjeva. Zbog njegove otvorenosti neisplativo je koristiti se višom temperaturom. Vestibul Glavnog kolodvora, poveznica 1. perona i vrata prema Tomislavovu trgu, se ne grije.

Grad Zagreb, ipak, nije slijedio primjer Pariza i odlučio smanjiti temperature u gradskim bazenima. Kao razlog izdvajaju Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda, kojim se propisuje pH vrijednost bazenske vode i količina klora koju ona treba sadržavati.

Sportski objekti

Zato je, kažu iz Grada, važno održavati određenu temperaturu vode i zraka na bazenima da bi te vrijednosti ostale unutar propisanih okvira.

Mjere štednje u preostalim sportsko-rekreacijskim objektima razlikuju se u svakome od njih. Ovise o energetskim svojstvima građevine i rasporedu korištenja objekta.

U najvećoj dvorani u Hrvatskoj, Areni Zagreb, isto primjenjuju sve propisane smjernice. Iz Zagrebačkog holdinga kažu da trenutačno nemaju značajnih odstupanja u ovogodišnjim računima za energente s obzirom na 2021.

Zbog energenata više troškove nemaju niti Gradske knjižnice jer su još uvijek na snazi okvirni sporazumi s dobavljačima koji završavaju 2023. godine. S druge strane, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nisu imali toliko sreće te su im se računi za energente povećali. Intendantica Iva Hraste natuknula nam je da su im režije za električnu energiju porasle 2,5 i plin 4,7 puta.

– Prvenstveno pokušavamo uštedjeti racionalnim poslovanjem i ponašanjem – ističe Hraste.
Komfor bolesnika ostaje isti, grijanje se smanjuje u hodnicima i nusprostorijama

Nastoji se štedjeti i u bolnicama i domovima za starije i nemoćne, iako izvršavanje mjera tamo nije imperativ da se ne bi ugrozilo zdravlje njihovih štićenika.

– Zbog specifičnosti korisnika kojima usluge pružaju ustanove u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, a radi se većinom o ranjivim skupinama društva (osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, djeca s višestrukim oštećenjima…), nije realno očekivati smanjivanje minimalnog komfora u prostorima koje koriste, što je u skladu s propisima – ističu iz Grada. Zato u bolnici Sveti Duh, jednoj od dvije gradske, nastoje uštedjeti na potrošnji energenata u prostorijama gdje je to moguće.

Čine to smanjujući grijanje u uredima, pomoćnim prostorijama, skladištima, sobama dežurnog osoblja, hodnicima, stubištima… Snižavaju ju zapravo u svim prostorijama koje nisu ambulante, bolesničke sobe, operacijske sale ili čekaonice, koje se griju na 21 Celzijev stupanj. Što se tiče troškova za energente u bolnici, u odnosu na listopad prošle godine oni su pali za 39 posto. Tada su platili 536 tisuća kuna, a ove godine 326 tisuća kuna.

Najviše su uštedjeli, 213 tisuća kuna, na računu za grijanje, čemu je pridonio topli listopad. Uštedjeti namjeravaju i zamjenom klasičnih žarulja LED rasvjetom, koja troše 90 posto manje energije.

– Plan je također uvesti uslugu centraliziranog nadzora ispisa, s time da će se u prvoj fazi značajno smanjiti broj pisača u administraciji, što će utjecati na potrošnju energije i potrošnog materijala za pisače – navode iz Svetog Duha. U drugoj gradskoj bolnici, Srebrnjaku, u tijeku je implementacija mjera štednje. Njih, kako doznajemo, muči i zastarjela infrastruktura grijanja, zbog čega im je otežano podesiti temperaturu na egzaktni 21 Celzijev stupanj, piše Jutarnji.hr.