Milanović na skupu: ‘Ozbiljno je ratno stanje, ozbiljnije nego ikada u našim životima’

Milanović na skupu: ‘Ozbiljno je ratno stanje, ozbiljnije nego ikada u našim životima’

Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske/ Ana Marija Katić

Rekao je da je euro dobar izbor Hrvatske, da je i LNG pametan potez, ali da smo ‘došli na to da ćemo od saveznika kupovati triput skuplji plin’

Predsjednici Hrvatske i Slovenije, Zoran Milanović i Borut Pahor, danas su sudjelovali na otvaranju foruma “Business Meets Politics Energetika danas i sutra” u organizaciji Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba i Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj., javlja danas.hr

Pahor je jučer na Pantovčaku započeo svoj dvodnevni posjet Hrvatskoj, posljednji u svojstvu predsjednika. Nakon sastanka dvojica predsjednika odgovarali su na pitanja novinara. Medijska konferencija krenula je u jednom smjeru, ali je potom skrenula u drugom.

Milanović je danas na konferenciji rekao da smatra da je ulazak Hrvatske u eurozonu dobar potez, a da energija nije tek puka roba, nego stvar nacionalne sigurnosti i neovisnosti. U tom kontekstu dotaknuo se stanja u EU-u u doba rata u Ukrajini.

Kako bi ilustrirao značaj energije, prikazao je podatak o potrošnji energije po stanovniku neke zemlje godišnje kao indikator po kojem se, uz još neke podatke o promatranoj zemlji, može jako puno otkriti o kretanjima u njoj.

Naveo je da Hrvatska troši 3900 kilovata po stanovniku, Slovenija skoro 7000, što slučajno kolerira s BDP-om po stanovniku, ali da to može zavarati. Odnosno, rekao je, neke druge države, koje su manje razvijene od Hrvatske, imaju znatno veću potrošnju električne energije po stanovniku:

“Taj indikator između ostalog pokazuje strukturu ekonomije, odnosno prisustvo ili nedostatak industrije. U Hrvatskoj nema industrije i taj podatak o maloj potrošnji energije, i ustvari o malim potrebama po jedinici društvenog proizvoda, te najbolje legitimira.”

“Energija nije roba. Energija je sve. To je sigurnost, neovisnost. Nisu slučajno SAD i Rusija, svaka na svoj način dvije velike neuništive države. Neuništive su zato što imaju određene tehnologije i imaju neograničene količine energije za svoje potrebe. Kina već nije ta kategorija, ovisna je o uvozu. To je ta moć i ta strašna moć država koje možeš ograditi ogradom i one će živjeti i dalje”, kazao je Milanović.

Za Europsku uniju je ustvrdio da nije uspjela osnovati energetsko tržište: “Ozbiljno je ratno stanje, ozbiljnije nego ikada u našim životima. Došli smo na to da ćemo plin kupovati od saveznika po tri puta višoj cijeni. To je činjenica. To će koštati.”

Predsjednik Milanović je kazao da energija neće biti puka roba niti za vrijeme i nakon energetske tranzicije: “Ta tranzicija je važna, to traje i to je proces. Neće početi sutra, nećemo svi voziti električne aute i neće ni naša djeca voziti električne aute. Nafta i plin su energenti koji su ovdje i koji će s nama ostati još dugo. Ta tranzicija će trajati desetljećima, a energetika je jednako sigurnost, jednako snaga.”

Dalje je govorio što misli o izgledima naše zemlje s ulaskom u eurozonu, s prelaskom na euro: “Hrvatskoj će kao maloj ekonomiji u okviru Europske unije euro biti dobar.”

“Bazirani smo na prodaji usluga uz relativno pristojne profite i za svoju konkurentnost borimo se kvalitetom. Hrvatski turizam, preprisutan u hrvatskoj ekonomiji s udjelom od 20 posto, sve je kvalitetniji i kvalitetniji i ima dobar prinos na kapital”, rekao je.

Za razliku od očekivanja prelaska Hrvatske na euro, kazao je, neke ekonomije EU-a imale su drugačija iskustva. Kao primjer je naveo Italiju, ustvrdivši da njena ekonomija posljedično nije rasla 20-ak godina.

“Hrvatska je europska ekonomija koja je ovisna o tome kako stvari stoje u Europi. Ovisna je o Njemačkoj, praktički ovisna. To su naši potrošači, to su naša tržišta. Kako bude njima, tako će, na kraju krajeva, biti i nama”, opisao je položaj Hrvatske.

A dalje: “Ako Mađarska ne uđe u euro(zonu), a ne ulaze zbog emotivnih razloga, posljedica može biti ta da forinta za godinu dana izgubi 30 posto vrijednosti naspram eura. Kada uđemo u euro, u Hrvatskoj će se plaćati u eurima. Mađari će imati manje novaca da potroše u Hrvatskoj.”

“Dok je to problem s Mađarskom, to je mali problem. Postane li to problem s Njemačkoj, koja radi preskupe energije više ne može proizvoditi jer ima visoku razinu potrošnje i energetske opterećenosti po jedinici proizvoda, najveće u Europi – to će biti problem za nas. Nismo mi ti koji taj problem možemo riješiti, iako smo sagradili LNG što je dobra stvar”, rekao je.