Mentalno zdravlje djece nikad gore! Liječnica: ‘Imamo 37 kreveta, ali popunjavamo i više’

Mentalno zdravlje djece nikad gore! Liječnica: ‘Imamo 37 kreveta, ali popunjavamo i više’

Prema podacima MUP-a, 2020. bio je jedan pokušaj suicida djece do 14 godina, a 2021. taj je broj skočio na 13

U jedinoj psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Hrvatskoj gotovo da nema mjesta ni za jednog malog pacijenta.

Razlog? Preveliki broj pokušaja suicida među mladima što je jasan alarm struci da pod hitno nešto treba napraviti.

Prema podacima MUP-a, 2020. bio je jedan pokušaj suicida djece do 14 godina, a 2021. taj je broj skočio na 13.

Ivana Ivanda Rožić je razgovarala s Ljiljanom Karapetrić Bolfan, liječnicom u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež.

“Situacija je zabrinjavajuća i situacija je zapravo zabrinjavajuća i u porastu u posljednje tri godine. Naše statistike i naša bolnica vidi porast slučajeva. Mi imamo popunjenost prekobrojnu. Služimo se raznim madracima kako bi primili zaista životnougrožavajuće situacije kod djece, to su najčešće indikacije pokušaja suicida kod mladih, a u porastu su. Od 2019. do danas je u porasutu broj, a i popunjenost naših kreveta je prekobrojan već duže vrijeme”, objašnjava liječnica za RTL

Karapetrić Bolfan kaže da postoji nekoliko problema koji su glavni uzročnici, ali ističe da su najčešće ipak obiteljske neprilike tj. roditeljska dinamika kao nešto što djeca najčešće spominju u ambulantama. “Ako nije obitelj, onda je škola, a onda tek dolaze vršnjački problemi”, tvrdi liječnica.

“Vršnjačko izazivanje kod djece stvara osjećaj neprihvaćenosti u vlastitoj školskoj sredini i rijetko to povjeravaju roditeljima, a treba se i poraditi na osvještavanju takvih stvari i da se one shvate vrlo ozbiljno”, kazala je Karapetrić Bolfan.

Pokušaji suicida se kod djevojčica 2-3 puta češće događaju, nego kod mladića, a najveće se događa u dobi od 12 godine pa na dalje.

“Djevojčice su senzitivnija. U našoj sredini je još uvijek češće da djevojčice emocionalno proživljavaju i iskazuju emocije više, ali i teže ih reguliraju”, pojašnjava liječnica i dodaje da pojedini roditelji vrše pritisak na djecu najčešće usporedbama s drugom djecom kada ju u pitanju škola, ali i tako što ne nagrađuju uspjeh kod školaraca.