Kako u uvjetima blokade računa žive obrtnici i osobe koje obavljaju slobodne djelatnosti koje nemaju pravo na otvaranje “zaštićenog računa” za portal 7dnevno govorila je odvjetnica Hajra Bašić. Evo što nam je rekla.

“Hrvatska je mala zemlja velikih apsurda. Jedan od tih apsurda je i činjenica da u Hrvatskoj godinama otprilike 200 tisuća osoba – obrtnika i svih onih koji obavljaju slobodne djelatnosti tzv. “poslovni subjekti fizičke osobe”, u slučaju blokade žiro računa na ruke od svoje zarade ne mogu dobiti niti jednu, jedinu kunu, a što je i Fina 2. ožujka 2022. pismeno potvrdila. Postavlja se pitanje kako te osobe kojima se stjecajem objektivnih okolnosti, primjerice nemogućnosti naplate proizvoda, usluga, bolesti, recesije i dr., račun blokira, a one uspiju preživjeti. I to posebice u sadašnjim okolnostima te kako žive bez plaće i bez primanja jer u trenutku blokade računa njima se svi računi, sva sredstva blokiraju te za njih zapravo doslovno nastaje financijska smrt.

Problem takve blokade računa može se još i riješiti, ako je račun blokiran zbog nekog manjeg iznosa duga, ali ako se račun blokira zbog nekog većeg iznosa, primjerice da dugoročni kredit u cijelosti stigne na naplatu ili neka veća pozajmica i sl. te osobe, ti ovršenici ako žele preživjeti i živjeti, ništa im drugo ne preostaje nego da potraže posao u privatnom ili javnom sektoru. Zbog objektivnih okolnosti u najvećem broju slučajeva ne uspjevaju i logično je da ako su mlađi odlaze u inozemstvo i tamo se zapošljavaju, a ako su stariji i ako nemaju uvjeta za mirovinu nastavljaju raditi na crno ili postaju socijalni slučajevi.

U takvim slučajevima gubitnici su i država, jer osoba blokirana na ovaj način u proračun ne uplaćuju poreze, doprinose i druge dažbine, ali i vjerovnik-ovrhovoditelj, jer ako mu se dužnik odseli u inozemstvo, postane socijalni slučaj ili radi na crno, on nikada neće naplatiti niti dio svojih potraživanja. Dužnik-ovršenik ne osigurava si mirovinu jer ne može plaćati doprinose, bori se samo da preživi, ne može dobiti kredit, nikakvu potporu, živi na rubu egzistencije i vječni je dužnik.

Kome je u ovoj državi u interesu da se mladi i stručni ljudi godinama iseljavaju u inozemstvo i na taj način pogoršavaju i onako katastrofalnu lošu demografsku i gospodarsku sliku, zatim da stariji rade na crno ili završavaju kao socijalni slučajevi na štetu države, da ovrhovoditelji ne mogu naplatiti ni dio svojih potraživanja i da ovršenici ostaju vječno u vjerovničko-dužničkom ropstvu te vječno žive na rubu egzistencije?

Hoće li netko ikada odgovarati za ovakvo razaranje države odnosno, njenog živog tkiva tj. njenih ljudi, i to u najvećem broju slučajeva radno-sposobnih ljudi, a bez kojih nema ni države?

Sukladno članku 212. Ovršnog zakona i poglavlja IX Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima svaki ovršenik nad čijim se računima provodi ovrha na novčanim sredstvima, ako na račun prima primanja i naknade iz članka 172. odnosno 173. Ovršnog zakona ima pravo otvoriti poseban račun izuzet od ovrhe tzv. “zaštićeni račun”. Na taj mu račun poslodavac uplaćuje 2/3 prosječnog mjesečnog osobnog dohotka i u tom smislu u odnosu na obrtnike i druge osobe koja obavljaju registriranu djelatnost nema nikakvih ograničenja, kako to tvrdi Ustavni sud u svojim rješenjima broj: U-II-6089/2020, U-I-6203/2020, U-I-6091/2020.

Ali, kad su u pitanju poslovne fizičke osobe tj. obrtnici i druge osobe koje obavljaju slobodne djelatnosti pojavljuje se jedan problem, kako to Fina u svom pismenom dopisu navodi. Kad ovršenik želi otvoriti zaštićeni račun obavezno mora u zahtjevu za otvaranje računa navesti i podatke o uplatitelju zaštićenog primanja – OIB i dr. kao i podatke o svome poslodavcu koji mu isplaćuje plaću. Banka će temeljem naloga Fine na zaštićeni račun dopustiti uplatu koja se odnosi samo na tog uplatitelja. S obzirom da i obrtnik ili osoba koja obavlja slobodnu djelatnost u zahtjevu za otvaranje zaštićenog računa mora navesti OIB uplatitelja zaštićenog primanja tj. mora navesti svoj OIB jer je on je taj uplatitelj zaštićenog primanja i sam sebi isplaćuje plaću, a kako je njegov žiro-račun blokiran (kao i svi drugi njegovi računi i sredstva), a blokiran je jer on je i dužnik-ovršenik (ista osoba je i poslodavac i ovršenik), on sa tog svog blokiranog žiro računa ne može ništa isplatiti. Sve i da može, on nema drugi račun koji nije blokiran i koji je izuzet od ovrhe.

Taj problem se može vrlo jednostvno riješiti i to tako da se obrtnicima i drugim osobama koji obavljaju slobodne djelatnosti tvz. “poslove fizičke osobe” omogući otvarenje drugog tvz. “zaštićenog računa” koji će biti izuzet od ovrhe. Na taj bi se račun automatski po sili zakona svaki mjesec prebacivala sredstva koja su uplaćena na njihove blokirane žiro-račune s osnova njihove djelatnosti odnosno naknada za njihove usluge i to do iznosa 2/3 prosječnog mjesečnog osobnog dohotka. Preostalim uplaćenim iznosom bi se otplaćivao dug.. Naravno, sve detalje provedbe te isplate trebalo je urediti posebnim propisima, istodobno kada je zakon i donesen.

O nemogućnosti zaštite i jednog dijela zarade-primanja navedenih osoba i navedenim katastrofalnim posljedicama koje nastaju u slučaju takve blokade žiro-računa svi i pravni i fizički subjekti u ovoj zemlji koje imaju odlučujuću političku, ekonomsku i pravnu moć i odgovornost, godinama su upozoravani.

Tako je prije godinu, dvije saborski zastupnik Zvonimir Troskot vezano za taj problem stjecajem okolnosti došao u moj ured i detaljno se upoznao sa suštinom problema i nastankom višestrukih i dugoročno nesagledivih posljedica. Obećao je da će pitanje rješavanja tog problema u dogovoru s tajnikom svoje stranke Nikolom Grmojem aktualizirati na prvoj sjednici Sabora i drugih nadležnih tijela te da će odmah drugi dan sazvati tiskovnu konfernciju, jer da smatra da je nedopustivo, protivno ljudskom razumu, Ustavu, zakonu i svim deklaracijama o zaštiti ljudskih prava da se i jednom čovjeku ugrozi egzistencija samo zbog toga što godinama nadležna ministarstva nisu donijela propise koji uređuju primjenu postojećeg zakona. Nažalost, do danas po tom pitanju nema ni traga ni glasa ni od Grmoje ni od Troskota, a svoj glas na izborima su mnogi blokirani građani dali upravo tim zastupnicima.

Naravno da se dug mora vratiti, ali ne na način da se dužniku ugrozi njegova egzistencija, njegov život, to pravo nema ni jedna država, ni jedno društo. Nesporno je da u ovim slučajevima osobama koje su pretpjele i još uvijek trpe štetu, odgovaraju nadležna ministarstva, a to su ministarstva pravosuđa i financija jer nisu propisima uredila provedbu postojećeg zakona odnosno država. Svaka osoba koja može dokazati štetu koju je pretrpjela i koju trpi ima pravo tužiti državu i tražiti naknadu pretpljene štete”, naglasila je Hajra Bašić.