Nema dileme kako Europa svjedoči stvaranju novih rizika koji proizlaze iz produbljivanja geopolitičkog sukoba s Rusijom. Više je činjenica koje navode na taj zaključak. Šest je ključnih: 1) sabotaža na plinovodu Sjeverni tok, 2) održavanje režiranih referenduma u Ukrajini, 3) masovna mobilizacija u Rusiji, 4) rastući energetski problemi pojedini članica, 5) problemi s financiranjem rata u Ukrajini i 6) rast unutrašnjih političkih i ekonomskih tenzija.
Je li EU pred izvanrednim stanjem zbog hibridnog rata i gomile rizika? Evo kratkog pregleda rastućih rizika:
Američka CIA (Central Intelligence Agency) još je sredinom ljeta upozorila kako europske nacije, uključujući Njemačku, trebaju očekivati napad na plinovod Sjeverni tok. Tu informaciju prvi je donio njemački Der Spigel, a New York Times potvrdio ju je kod više visokih američkih dužnosnika upoznatih s obavještajnim podacima CIA-e. Ti američki dužnosnici odbili su identificirati Rusiju kao mogućeg napadača uz obrazloženje kako još nisu došli do konačnog zaključka.
Iz same CIA-e odbijaju komentirati diverzantske napade koji su uzrokovali curenje plina više lokacija te tako onemogućili skoro korištenje i Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2. Sjeverni tok 2 nije niti bio u upotrebi zbog njemačke odluke o blokadi, a Sjeverni tok 1 Gazprom je zatvorio od kolovoza uz izliku nužnih popravaka. Za saniranje štete izazvane sabotažama bit će potrebno više mjeseci. Napetost raste. Danska i Norveška dižu sigurnosne mjere oko svoje energetske infrastrukture, piše Jutarnji list.
Norveška je najvažniji europski proizvođač plina i nafte. Eksperti koji godinama upozoravaju kako su mogući napadi na infrastrukturu kako bi se hibridnim ratom onemogućio normalni život i izazvao kaos u zapadnim demokracijama sada ponavljaju svoje stare teze.
Nejasno je zbog čega Sjedinjene Države još uvijek službeno odbijaju jasno klasificirati pad tlaka u plinovodu kao sabotažu, iako je nacionalni savjetnik za sigurnost, Jake Sullivan, u privatnom tweetu incident ocijenio takvim. Švedski sezmolozi detektirali su dvije podvodne eksplozije magnitude 1,8 i 2,3, nakon čega je monitoring plinovoda registrirao trenutačni pad tlaka, te su šanse da se ne radi o sabotaži, nego o nekom drugom uzroku, praktično nikakve.
Seizmolozi eksplicitno tvrde da se ne može raditi o potresima nego o eksplozijama. Nakon eksplozija, uočeni su široki proboji mjehurića zapaljivog plina na morskoj površini. Bilo kako bilo, ovo je samo potvrda ranjivosti važnih dijelova europske energetske infrastrukture.
Uzrokovati oštećenja na debelim čeličnim cijevima obloženim debelim slojem betona na oko 100 metara ispod morske površine tehnički je vrlo zahtjevna akcija za koju je malo vjerojatno da se može izvesti bez vojnih resursa.
Ruske RIA novosti, koje kontrolira Kremlj, izvijestile su kako Sjedinjene Države pripremaju povećanje prodaje plina Europi kako bi nadoknadile manjak isporuka iz Rusije te nastavljaju biti „aktivni protivnik ruske plinske opskrbe“. Rusija je osiguravala više od 40 posto ukupne opskrbe plinom u Europi.
Švedsko ministarstvo obrane objavilo je video sa snimkom proboja plina na površinu Baltičkog mora.