Svi osmaši će ove školske godine pristupiti provedbi nacionalnih ispita, a maturanti će sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen četverogodišnji ciklus njihova uvođenja
Više od 460 tisuća učenika danas će krenuti put jedne od hrvatskih škola, jer počinje nova školska godina i to nakon dvije posljednje ova počinje bez epidemioloških mjera u školskim klupama.
Prema procjenama, danas će u klupe prvi put sjesti i nešto manje od 36 tisuća prvašića, što je tisuću manje nego lani i čak 4 tisuće manje nego prije četiri godine. Nova školska godina donosi i neke promjene, a najveće promjene zahvatit će osmaše i maturante. Svi osmaši, njih 39.500, ove će školske godine pristupiti provedbi nacionalnih ispita, a uz hrvatski, matematiku, biologiju, fiziku i kemiju, uvode se ispiti iz prvog stranog jezika, geografije i povijesti. Istovremeno, nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt u petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog, matematike te prirode i društva…. , piše Novi List
| Danas započeta školska godina trajat će do 21. lipnja 2023. godine, a jedino će maturantima nastava završiti ranije, 26. svibnja. I ove će godine učenici ponovo imati jesenske praznike, a zimski su planirani u dva dijela. Školska će godina biti ustrojena u dva dijela, prvo polugodište do 23. prosinca, dok će drugo zapošeti 9. siječnja. Jesenski odmor za učenike počinje 31. listopada i traje do 1. studenoga, s tim da nastava počinje 2. studenoga. Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 20. veljače i završava 24. veljače godine, s tim da nastava počinje 27. veljače 2023. godine. Proljetni odmor za učenike počinje 6. travnja, a nastava počinje 17. travnja 2023. godine. Kao i do sada, nastava se organizira i izvodi najmanje u 175 nastavnih dana, a za učenike završnih razreda srednje škole najmanje u 160 nastavnih dana. |
Novi kurikulum
Nova školska godina donosi i promjene u polaganju državne mature, jer maturanti će sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen četverogodišnji ciklus njihova uvođenja. Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom i neće se polagati na dvije razine. Dio hrvatskih srednjoškolaca dobit će i novi fakultativni predmet »Škola i zajednica« (ŠIZ).
Riječ je o učenicima Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije kojima će se ponuditi predmet kojeg su osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj je prošle školske godine taj predmet proveden kao pilot projekt. U okviru ŠIZ-a učenici sami odabiru pojavu ili problem koji ih zanima iz 11 tematskih cjelina poput fizičke aktivnosti i sporta, demokracije, migracija, ekonomije, medija ili zaštite okoliša, a potom istražuju odabrano i pokušavaju pronaći rješenje ili djelovati. Cilj uvođenja Škole i zajednice je izgradnja kompetencija potrebnih za osobni razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno djelovanje u zajednici, dok su temeljni ishodi jačanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti, povezanosti i brige za javno dobro, suosjećanja za probleme sugrađana te predanosti i spremnosti na osobni doprinos unapređenju kvalitete života u zajednici.
Pažnja za djecu
Sve osnovce danas će na njihovim klupama dočekati besplatni udžbenici, a učenike s teškoćama u razvoju i njihovi pomoćnici u nastavi. Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama osiguralo pomoćnike u nastavi za 4.484 učenika s teškoćama u razvoju u 1.003 osnovne i srednje škole. Prema dosadašnjim najavama Ministarstva početak ove školske godine trebalo bi obilježiti i raspisivanje javnog poziva za izgradnju, dogradnju, rekonstrukcije i opremanje školskih objekata, a ti će se radovi financirati sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem uvođenja jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave.
U povodu početka nove školske godine pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević djeci i odraslima uputila je poruku u kojoj se osvrnula na trenutnu krizu i neizvjesnost podsjetivši da se u teškim vremenima odrasli trebaju više okrenuti djeci, posvetiti posebnu pažnju komunikaciji s djecom, pratiti kako se djeca osjećaju, pitati ih što misle, što trebaju i žele, kako vide vlastitu situaciju i stanje koje ih okružuje.
– Pritisnuti sve većim ekonomskim teškoćama i brigom kako osigurati sve što je potrebno za život obitelji i školovanje djece, ne smijemo zaboraviti da djeci trebamo pružiti prije svega stabilnost i podršku. Ne smijemo dopustiti da ekonomska ili energetska kriza na bilo koji način otežaju pristup djece obrazovanju, poručila je pravobraniteljica.
