Blokada 813 milijuna kuna u aferi preprodaje INA-na plina najveća je u povijesti Ureda za sprječavanje pranja novca, a prvu informaciju o mogućim malverzacijama ured je primio iz bankarskih krugova, kazao je šef Ureda za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija Ante Biluš., javlja dnevnik.hr

Šteta u INA-i veća je od milijardu kuna, a osim policije i USKOK-a u razotkrivanje slučaja bili su uključeni i Ured za sprečavanje pranja novca, Ministarstvo financija te Porezna uprava.

Reakcijom službi Porezne uprave razotkrivanje afera, istaknuo je, napokon se oglasivši, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i čestitajući Ministarstvu financija na obavljenom poslu u razotkrivanju pljačka INA-e, koja je oštećena za najmanje milijardu kuna.

Na posebno sazvanoj konferenciji za medije šef Ureda za sprječavanje pranja novca Ante Biluš i ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša objasnili su kako funkcioniraju Ured i Uprava, no detalje nisu mogli iznositi s obzirom na postupak u tijeku.
Blokada 813 milijuna kuna u aferi preprodaje Ininog plina najveća je u povijesti Ureda za sprječavanje pranja novca, a prvu informaciju o mogućim malverzacijama ured je primio iz bankarskih krugova, rekao je u ponedjeljak šef Ureda za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija Ante Biluš.

“Nakon zaprimljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama mi započinjemo istragu”, istaknuo je Biluš i otkrio da su im u ovom slučaju banke poslale obavijest o sumnjivim transakcijama.

”U ovom slučaju ostvarena je puna učinkovitost svih sudionika koji su sudjelovali u ovome. Naglasio bih i učinkovitu ulogu banaka. One su nam poslale obavijest o sumnjivoj transakciji. U ovom konkretnom slučaju Ured je proveo analitičku obradu, o svemu obavijestio USKOK, koji je sukladno svojim ovlastima započeo istraživanje. Ono što imamo mi je blokada sumnjivih sredstava”, naglasio je Biluš.

”Naš cilj je da se onemogući korištenje imovinske koristi do koje se došlo kaznenim djelima. Blokirano je 813 milijuna kuna u osam poslovnih banaka na 16 računa, u šest otvorenih investicijskih fondova, a blokirane su i nekretnine u vrijednosti oko tri milijuna eura”, kazao je Biluš istaknuvši da je riječ o ”najvećoj zapljeni novca u povijesti Ureda”.

Otkrio je da znaju u kojem su trenutku krenule sumnjive transakcije, ali u kojem točno, nije mogao otkriti, no samo je kazao da su bile kasnije od vremena koje se spominje u medijima. 

Upitan je li uplata od 500 milijuna kuna na jedan račun bila jedna uplata ili u nekoliko navrata, opetovao je da ne može o detaljima, no otkrio je ipak da ”nije bila pojedinačna uplata, a nad njima se vršio nadzor”.

Sve je krenulo od obavijesti iz banke, ponovio je da ”uz tu dobru koordinaciju s našim obveznicima osiguralo se da taj novac ne iščezne”.

Upitan je li bilo sličnih slučajeva, Biluš je rekao da što se tiče iznosa nije bilo: ”Mi imamo 40 do 50 blokada na godišnjoj razini u iznosu pet do 10 milijuna eura, što su također veliki iznosi, ali nikad nije bio ovako veliki iznos”.

”U ovom slučaju pratili smo račune ne bi li se osiguralo da se ako jednom novac krene van, gdje je teže u inozemstvu blokirati ili pratiti, u tom slučaju imovinska korist blokira… Sve što je na te račune stizalo, sve je osigurano za kasnije faze postupka”, objasnio je Biluš potvrdivši da Ured za sprječavanje pranja novca ima inozemne suradnje jer bez toga bi bilo jako teško funkcionirati.

Novac je blokiran u subotu ujutro, kazao je, a Ured je iskoristio zakonsku ovlast i izdao nalog za stalno praćenje te je postupak sad u rukama tijela kaznenog progona i postignut je kooordinacijski dogovor da novac ostane u hrvatskim bankama.

”Svaka od institucija u rekordnom roku je odradila svoj dio posla, a sve skupa je od početka postupka trajalo oko tri mjeseca”, kazao je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.

Je li pomalo bizarno da je cijeli slučaj otkriven zbog uplata na jedan račun umirovljenika, pitali su novinari ministra financija Marka Primorca, a on odvratio: ”Izgleda malo neuobičajeno. Nemam posebni komentar na tu temu… Mislim da je ovo rezultat neovisnog rada sustava. Drago mi je da se pokazalo da ta tijela rade u koordinaciji i da profesionalno obavljao svoj posao i mogu samo pružiti potporu”.

Upitan je li netko iz kompanije odgovoran, istaknuo je da ne zna kako procesi unutar INA-e funkcioniraju: ”Po onome što znam, radi se o tome da je jedna osoba dogovarala niže cijene. Ako su to neki interni procesi dozvolili, onda je to nešto neuobičajeno. Ako postoji bilo kakva odgovornost unutar kompanije, smatram da tada treba prikladno odgovarati”.

Malverzacije u INA-i

Za petero uhićenih zbog malverzacija s prirodnim plinom, koje USKOK sumnjiči za zločinačko udruženje, zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganje u tom nedjelu i pranje novca, određen je jednomjesečni istražni zatvor.

U akciji koju su u subotu pokrenuli USKOK i policija na meti istražitelja našli su se direktor u INA-i Damir Škugor, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić, s kojim je suvlasnik tvrtke OMS Upravljanje, Škugorov otac Dane te predsjednica uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić.