Premijer Andrej Plenković u uvodu se osvrnuo na aktualna politička zbivanja, u prvom redu na otvaranje Pelješkog mosta. Zahvalio je svima koji su pridonijeli na realizaciji ovog velikog projekta, prenosi HRT.

– Ovo je nova situacija koja mijenja živote u južnom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije i važno za brz, nesmetan promet, a posebno će se to osjetiti u turizmu, rekao je premijer.

Zahvalio je i svima koji su sudjelovali u organizaciji otvorenja mosta.

Premijer: Osuđujemo brutalne napade na Schmidta

– Ovoga tjedna bili smo i u BiH, podupiremo različite i brojne razvojne projekte, kontinuirano smo povećavali sredstva u proračunu za Hrvate izvan Hrvatske i to ćemo činiti i dalje, rekao je.

Osvrnuo se i na odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o izmjenama Izbornog zakona u pogledu integriteta izbornog procesa.

– Očekivali smo da će taj paket biti puno širi i da će ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika koje su išle na uštrb prava Hrvata kao jednog od tri konstitutivnih naroda. S obzirom na njegovu najavu da će kroz nekoliko tjedana staviti na stol ponovno mogućnost intervencije u izmjene i Ustava Federacije izbornog zakona, vjerujemo da će on biti zadnja brana prije izbora 2. listopada mudar, odlučan i konstruktivan i popraviti što se ranije pokvario propustilo dogovoriti između predstavnika političkih stranaka u BiH u protekle dvije godine, rekao je Plenković.

– Osuđujemo brutalne napade na Schmidta na prosvjedima u Sarajevu. Oni su bili itekako politički orkestrirani, rekao je. Bilo je tamo teških riječi prema Hrvatima, to je za nas neprihvatljivo i loše za suživot Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. Takve izjave neće nikom pomoći u izgradnji povjerenje, udaljit će narode i to nije cilj koji Hrvatska vodi prema BiH i narodima koji u njoj žive. I dalje ćemo se čvrsto zalagati za položaj Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda sukladno Daytonskom sporazumu i Ustavu Federacije BiH, rekao je Plenković.

Premijer je s današnje sjednice izdvojio donošenje smjernica za uštedu energije.

– Mislim da je važno da naši građani na vrijeme budu senzibilizirani na ovu temu i da se znamo ponašati sukladno okvirima koje je ova energetska kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu prouzročila svima nama, zaključio je Plenković, prenosi HRT.

Mjere za uštedu energije

Davor Filipović potom je krenuo predstavljati smjernice za uštedu energije.

Podsjetio je da se 40 posto ukupne energije potroši u zgradama.

“Ako se temeperatura smanji za 1 stupanj, godišnje se može uštediti 5% energije za grijanje. Treba težiti tome da maksimalna temperatura grijanja bude 21 stupanj. Za hlađenje se preporuča da ne treba biti niža od 25 stupnjeva”, rekao je Filipović.

Koristite LED žarulje…

Sugerira se više korištenje LED žarulja, racionalno ponašaenje i korištenje rasvjete. Građani mogu koristiti kućanske uređaje u vrijeme niže tarife. Isključite uređaje kad vam ne trebaju…”, nabrajao je ministar kratkoročne mjere.

Dugoročno savjetujue energetsku obnovu zgrada i kuća.

“U ovom mogu sudjelovati i javni i privatni subjekti”, kaže Filipović.

Vlada je izglasala preporuke, prenosi N1.