Prvi put nakon jedanaest godina europske monetarne vlasti tako dižu ključnu kamatnu stopu kako bi ugasili pregrijanu inflaciju koja je u eurozoni bila 8,6 posto, a u Hrvatskoj još i više – 12,1 posto.
Nakon nešto više od šest godina i četiri mjeseca završava i razdoblje nultih kamata u eurozoni, čime Europa lovi korak za Amerikom koja je još u ožujku krenula na povećanje kamatnih stopa. Očekuje se da će u rujnu uslijediti novo povećanje kamata. Podizanje referentnih kamatnih stopa od strane Europske središnje banke je očekivano i trenutno neće imati nikakav značajan učinak po hrvatske građane i gospodarstvo, poručili su u četvrtak guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac, prenosi Večernji list.
Guverner HNB-a Vujčić je izjavio da se za sada ne očekuje “nikakav značajan” učinak jer današnje podizanje kamatnih stopa koincidira s ulaskom Hrvatske u eurozonu.Taj ulazak pak ima suprotan efekt, odnosno smanjuje troškove financiranja i kamatne stope, rekao je Vujčić, koji je podsjetio da će se bankama do prosinca smanjiti stopa obvezne pričuve te ukinuti obveza vezana za minimalno potrebna devizna potraživanja, čime će im se osloboditi 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura. Stoga, to će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast Euribora, neće dizati kamate, istaknuo je Vujčić.
No, ako se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni nastavi i u rujnu te listopadu, u jednom je trenutku moguće da se dogodi “prelijevanje na varijabilni dio, kroz porast Euribora”. “Međutim, on opet neće biti značajan u smislu troška za građane”, izjavio je Vujčić. Prema simulacijama HNB-a pri porastu referentne kamatne stope za jedan postotni bod, trošak stambenog kredita godišnje bi u prosjeku porastao oko 1.800 kuna a gotovinskog oko 400 kuna.
“Da ne ulazimo sada u eurozonu, kamatne stope već bi sada bile znatno više”, rekao je Vujčić, kao primjer navevši zemlje EU-a koje ne idu u eurozonu, poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske, gdje su kamatne stope “bitno više. Novi ministar financija Marko Primorac poručio je građanima i poduzećima da pokušaju u što većoj mjeri eliminirati postojeće rizike, pa ako imaju zaduženje s varijabilnim kamatnim stopama, ako je moguće, da ih fiksiraju, prenosi Večernji list.