Novinarka Valentina Wiesner iz Večernjeg lista za Newsroom komentirala je dolazak prve digitalne banke u Hrvatsku. Velika promjena početkom lipnja nastupila je za sve financijske korisnike, novi status revolut kartica.

“Ova novost odnosi se na sve građane koji primaju bilo kakav prihod preko banaka. Ono što je novo da se preko digitalne banke mogu isplaćivati plaće. To dosad nije bilo moguće”, rekla je Wiesner.

Dodala je da je Narodna banka u siječnju dobila obavijest od Središnje banke u Litvi, gdje je sjedište Revolut banaka, da se te usluge šire i na Hrvatsku od 1. lipnja. Mnogi građani htjeli su da im poslodavac isplaćuje plaće preko Revolut banaka, ali poslodavci su to odbijali učiniti uz obrazloženje da oni misle da to nije zakonito. No, Ministarstvo financija dalo je objašnjenje da ne postoje zakonske zapreke da se plaće isplaćuju preko digitalnih banaka.

Što su digitalne banke?

Objasnila je da digitalne banke spadaju u onaj dio koji se u financijama zove fintek. Ima ih više, Revolut je jedina banka koja ima ovlaštenje za ovu uslugu koja je građanima bitna. Digitalne banke se razlikuju po tome što posluju bez poslovnica, poslovanje je digitalno i to im omogućuje da imaju niže troškove ili bez troškova kao što su to naknade. Za većinu nekih osnovnih usluga ne naplaćuju nikakve naknade pa oni koji žele otvoriti račun u ovoj banci to mogu učiniti bez naknade.

“Država se morala pobrinuti za to da građani mogu doći do svojih prihoda besplatno. Mogli su to napraviti preko Fine ili na neki drugi način. To je parafiskalni namet, ponašaju se kao predstavnik banaka”, poručila je.

Na pitanje hoće li pojava Revolut i sličnih digitalnih banaka prisiliti hrvatske banke da smanje svoje naknade, rekla je da u perspektivi hoće.

“To su sve disruptori koji u djeluju u tržišnom natjecanju tako kad se pojavi alternativa banke moraju reagirati na to. Revolut u Hrvatskoj već ima 150 tisuća korisnika kartica i prije ove izmjene, to su sve potencijalni korisnici”.

Dobra vijest za građane s ovrhama

Prebacivanje dohotka u digitalnu banku za one koji imaju ovrhe, kako objašnjava, ovisi o tome tko je radio ovrhu.

“Ako je ovrhu radio sud onda se može naplatiti preko neke međunarodne ovršne isprave. Međutim, ako ide preko javnog bilježnika ili agencije za naplatu u ovom trenutku takva je naplata teža za vjerovnike s obzirom na to da je sud EU u jednom predmetu ustvrdio da javnobilježnička isprava nije vjerodostojni dokument, nije sudski dokument koji dokazuje ovrhu”.

Dodala je da je trenutno u javnoj raspravi izmjena ovršnog zakona prema kojoj poslodavci više neće raditi ovrhe što je s jedne strane odlično jer poslodavci nisu mjerodavno tijelo, ali s druge strane ako to ne radi poslodavac dolazi do toga da to onda ide na agencije za potraživanje, javne bilježnike i odvjetnike. “Ni jedna dosadašnja promjena nije smanjila te troškove ovrha”, zaključila je.