Zbog blagdana Tijelovo Sabor je zasjedanje iznimno počeo dan ranije. U poprilično benigan, a onda zastupnicima za dugu i žučnu raspravu manje atraktivan dnevni red, živost je unijela oporba još jednim zahtjevom za opoziv ministra.
– Točno godinu dana nakon neuspjelog pokušaja zadnjeg opoziva i desetak dana nakon što je HDZ-ova većina odbila saslušanje spornog im ministra, oporba u saborsku proceduru upućuje zahtjev za izglasavanje nepovjerenja ministru zdravstva Viliju Berošu. Inicijator ovoga opoziva jest Klub zeleno-lijevog bloka, istaknula je u javljanju iz Sabora u Studio 4, reporterka Tatjana Munižaba.
Za pokretanje procedure opoziva potreban je 31 potpis zastupnika.
– Poduprla nas je oporba od centra na lijevo, dakle Klub SDP-a pa dio kolega Socijaldemokrata, Klub Fokus, Klub Centar, Klub IDS-a…, rekla je u razgovoru za HRT Ivana Kekin iz Zeleno-lijevog bloka dodajući da su prikupili 32 potpisa, dakle dovoljno za pokretanje procedure.
Ministre u Vladi Andreja Plenkovića spašava “kadrovska pustinja”.
– Ne može doći do kvalitetnih ljudi. Siguran sam da je takav slučaj u zdravstvu. Ministre mijenja tek kada nekoga uhiti policija ili kada afere počinju plivati na sve strane. S ministrom Berošem, čini nam se, upravo je taj slučaj, dodaje Kekin.
Tvrdi da smo situaciju s pandemijom završili kao najlošiji u Europskoj uniji, a da reforma zdravstva uopće nije pokrenuta nakon dvije i nešto godine na vlasti.
Zašto traže opoziv Beroša?
Stranke liberalno-lijevog spektra, predvođene Klubom Zeleno-lijevog bloka, prikupile su 32 potpisa i u saborsku proceduru već drugi put uputile prijedlog za pokretanje povjerenja ministru zdravstva Viliju Berošu zbog, kako kažu, niza afera u sektoru koji vodi.
U obrazloženju zahtjeva za opozivom ministra, kojeg će danas predstaviti na konferenciji za novinare, navode da ministar mora otići iz Vlade zbog slučaja Mirele Čavajde, odnosno, nedostupnosti prekida trudnoće uz medicinsku indikaciju nakon 22. tjedna trudnoće.
Usto, kao problem u Beroševu resoru vide i nedostupnost prekida trudnoće na zahtjev žene do 10. tjedna od začeća, s naglaskom na priziv savjesti na koji se poziva čak 58 posto svih ginekologa i ginekologinja, a čak u 6 od 29 javnih bolnica u Hrvatskoj, koje s HZZO-om imaju ugovorenu uslugu prekida trudnoće na zahtjev, nijedan ginekolog ne želi raditi prekid trudnoće zbog priziva savjesti.
Ministru Berošu u politički krimen lijeva oporba stavlja i slučajeve Medikol te istragu USKOK-a vezanu uz poslovanje s tvrtkom Cuspis, koja je od Ministarstva zdravstva naplatila 2,75 milijuna kuna za rad na nadogradnji dva informatička sustava te naplatila 6750 radnih sati u samo 12 dana što bi značilo da je svaki od pet djelatnika Cuspisa radio 112 sati dnevno.
Problematičnim smatraju i slučaj ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića zbog nesavjesnog liječenja i javnog iznošenja povijesti bolesti, medicinske dokumentacije i imena pacijentice kojoj je izvadio krivi jajnik te zbog njegovih višekratnih ispada u alkoholiziranom stanju, uz prijetnju pištoljem.
Oporba smatra da je Beroš također podbacio u borbi protiv pandemije koronavirusa, u kojoj je u Hrvatskoj umrlo gotovo 16 tisuća osoba, kao i zbog toga što je samo 55 posto građana primilo obje doze cjepiva što nas po broju cijepljenih građana svrstava na samo dno Europske unije, pri čemu su s manje cijepljenih na 100 stanovnika samo Bugarska i Rumunjska.
U zahtjevu za smjenom ističu i sumnjive transplantacije na KBC-u Zagreb, za što Beroš navodi da je riječ tek o ‘eventualnim proceduralnim propustima i da uočene nepravilnosti nisu značajne’.
Zamjeraju mu i izostanak reforme zdravstva, pa upozoravaju da se dugovi u zdravstvu se gomilaju, dugovi prema veledrogerijama rastu, rastu i liste čekanja, bolnice su zapuštene i neobnavljane, zdravstveno osoblje nezadovoljno uvjetima rada odlazi u inozemstvo ili privatni sektor, a pacijenti su sve češće primorani pomoć tražiti i skupo platiti u privatnom sektoru ili inozemstvu.
Uz Zeleno-lijevi blok, zahtjev su potpisali iz SDP-a i manjih lijevo-liberalnih klubova, dok su iz najvećeg oporbenog kluba Socijaldemokrati potpisali samo Rajko Ostojić i Matko Kuzmanić.
Nakon uvrštenja u dnevni red, Vlada ima osam dana da se očituje o zahtjevu, a rasprava u Saboru se mora održati u roku od 30 dana.