Hrvatska će biti rekorder u brzini ulaska u eurozonu: oborit će Sloveniju za samo dva tjedna
Hrvatska je ispunila sve kriterije konvergencije i regulativne zahtjeve za uvođenje eura, i to jedina od sedam zemalja izvan eurozone koje su obuhvaćene Izvješćem o konvergenciji, potvrdile su Europska središnja banka i Europska komisija. Zadovoljstvo takvim ishodim izrazila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja vjeruje da će to ojačati hrvatsko gospodarstvo.
– Manje od deset godina od pristupa u EU, Hrvatska je sada spremna pristupiti eurozoni 1. siječnja. Uvođenje eura ojačat će hrvatsko gospodarstvo, ali će učiniti i euro jačim. Dvadeset godina od uvođenja prvih novčanica, euro je postao jedna od najsnažnijih valuta na svijetu i povećao blagostanje milijuna građana diljem Europske unije. Euro je simbol europske snage i jedinstva. Čestitam, Hrvatska – rekla je u svojoj poruci Ursula von der Leyen.,javlja jutarnji list
No, analiza ESB-a pokazuje da su od sedam zemalja izvan eurozone samo Hrvatska i Švedska ispunile taj kriterij. Prosječna jednogodišnja inflacija (do travnja) u Hrvatskoj je iznosila 4,7 posto i bila je ispod “referentne vrijednosti” od 4,9 posto, a ona se temelji na prosječnim podacima o inflaciji u tri najuspješnije zemlje posljednjih 12 mjeseci – Finskoj, Francuskoj i Grčkoj. Pritom su dvije zemlje s najnižom inflacijom, Malta i Portugal, izuzete iz izračuna zbog netipičnog i značajnog odstupanja. U svih pet drugih procijenjenih zemalja – Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj – stope inflacije u promatranom razdoblju bile su znatno iznad referentne vrijednosti, od 5,9 posto u Bugarskoj do 7 posto u Poljskoj.
S iznosom proračunskog deficita od 2,9 posto BDP-a, Hrvatska je bila ispod limita od 3 posto, a ispunila je i kriterij javnog duga iako je on iznosio 79,9 posto BDP-a, znatno iznad referentnih 60 posto. Međutim, javni dug je snažno smanjen u odnosu na vrhunac dosegnut u godini pandemije, od 87,3 posto BDP-a. Nakon krize potaknute covidom-19 proračunski deficiti ostali su povišeni u svim zemljama osim Švedskoj.
Tečaj i kamatne stope
Tečaj kune u odnosu na euro nije znatnije odstupao od vrijednosti utvrđene ulaskom u ERM II, od 7,53450, iako taj mehanizam dopušta oscilacije od 15 posto u oba smjera. Gotovo fiksni tečaj i očekivanja da promjene neće niti biti ujedno su razlog zbog kojeg su europske institucije potvrdile i ispunjavanje kriterija tečaja malo prije formalnog dvogodišnjeg isteka članstva u ERM-u II. Kada su posrijedi dugoročne kamatne stope, ESB navodi da su one u referentnom razdoblju prosječno u Hrvatskoj iznosile 0,8 posto, “što je ispod referentne vrijednosti od 2,6 posto za kriterij konvergencije kamatnih stopa”. Najniže 12-mjesečne prosječne dugoročne kamatne stope zabilježene su u Bugarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj, a glavni je razlog toga, objasnili su u Europskoj središnjoj banci, upravo stabilnost tečaja i izostanak premije rizika. Od 2012. godine, stoji u izvješću, dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj smanjile su se s malo ispod 7 posto na manje od 1 posto.
Najkraći boravak u ERM-u II
Osim četiri formalna kriterija konvergencije, ocjenjuju se i drugi faktori, među ostalim i tržište rada te institucionalno okruženje. Osim Švedske, međutim, nijedna od zemalja koje još nisu uvele euro ne mogu se pohvaliti kvalitetom institucija i upravljanja, a najslabija je u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj. “To može predstavljati rizik za ekonomsku otpornost i održivost konvergencije”, stoji u izvješću ESB-a uz objašnjenje da mnogi institucionalni indikatori (pokazatelji upravljanja, percepcija korupcije, izvješće o konkurentnosti) potvrđuju sliku slabe kvalitete institucija.
Uvođenje eura obveza je svih država članica EU osim Danske, koja je davno izborila izuzeće. Posljednje izvješće o konvergenciji pokazuje da je RH ispunila sve kriterije za uvođenje eura, a prema svemu sudeći, postat će zemlja koja je najbrže ušla u eurozonu. Dosad je rekord od dvije i pol godine držala Slovenija, ali s obzirom na vrijeme provedeno u ERM-u II, Hrvatska bi mogla nadmašiti taj rekord “za dva tjedna”. Nakon odluke EK o ispunjavanju kriterija, konačna odluka o uvođenju eura trebala bi biti formalnost. U srpnju se očekuje da će je usvojiti Vijeće, a mišljenje će dati Europski parlament i Europska središnja banka. Sve što sada ostaje je tehničko provođenje postupka konverzije kuna u eure, pri čemu Komisija poručuje da “ostaje spremna pomoći i u tom postupku ako je potrebno”.