Kako rat u Ukrajini i rastuća inflacija utječu na prinose mirovinskih fondova? Koliko je hrvatska mirovinska štednja otporna na šokove izazvane ratom i rastom cijena? Trebamo li strahovati za buduće mirovine? Što se mijenja za mirovinske fondove i financijsku industriju ulaskom Hrvatske u eurozonu? O tome su U mreži Prvog govorili predsjednik Uprave HANFA-e Ante Žigman i direktorica je Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava Dijana Bojčeta Markoja. Javlja HRTV
Žigman je rekao da već 20 godina u Hrvatskoj postoje mirovinski fondovi u koje građani uplaćuju. Naglasio je da su mirovinski fondovi sigurni.
– Novac koji danas iznosi 132 milijarde kuna je za naše građane, članove mirovinskih fondova, siguran i mi danas imamo preko 2 milijuna članova. Kriza kroz koju prolazimo nije prva. Imali smo veliku financijsku krizu 2008., krizu pandemije. Sad imamo krizu pojačanu inflacijom i krizom u Ukrajini koja je dovela do razdoblja od nekoliko mjeseci u kojima bilježimo određenu negativnu korekciju u vrijednosti fondova, ali kad se to uzme u dugom roku moramo reći da su mirovinski fondovi dugoročni ulagači, oni ulažu na razdoblje od 30, 40 godina koliko prosječno traje neko razdoblje člana u nekom mirovinskom fondu, rekao je.
– Prosječni godišnji prinos za člana kategorije B bio je 5 posto. Na dugi rok dolazimo do značajnih iznosa koje su mirovinski fondovi zaradili za svoje članove. Oni ukupno iznose 55 milijardi kuna. U 20 godina to je značajan iznos za člana. Kriza je globalna. Na svjetskom nivou bilo koji fond ima negativan prinos. Naši mirovinski fondovi dobro “plove” u tim olujnim vodama. U prva 4 mjeseca pad imovine je bio 3 posto. Kod kategorije A i B fondova je to pozitivno. Kod kategorije C imamo negativnu korekciju na godišnjoj razini zbog njihove strukture koja je većinom fokusirana na državne obveznice. Državne obveznice oni trebaju držati prema zakonu. One su najstabilniji dugoročni oblik ulaganja. A kratkoročna oscilacija je uvijek svugdje prisutna. U globalnim razmjerima situacija s mirovinskim fondovima je izuzetno dobra. Stabilni su i otporni. Pokazuju zbilja otpornost na sve dosadašnje krize pa tako i na sadašnju, istaknuo je.
Bojčeta Markoja je rekla da je mirovinski sustav kako je dizajniran u Hrvatskoj, je vrlo otporan i robustan, napravljen je da traje dobre rezultate u dugačkom vremenskom razdoblju. Što se toga tiče, nema nikakve brige. Ovo je jedan atipičan trenutak u poslovanju, ali to i je ono s čim se mirovinski fondovi i u svijetu susreću. Svaki dan imamo kretanja na burzi. To su standardne oscilacije s kojim se naši mirovinski fondovi uspješno bore. U zadnjih 20 godina mirovinski fondovi svojim su članovima zaradili preko 50 milijardi kuna. Uvijek je važno gledati koliko je netko uplatio. I zato uvijek naglašavamo da je važno gledati stanje na računu, kazala je.
– Redovito provodimo istraživanja. Zadnje je pokazalo da čak 44 posto ispitanika nije upoznato sa stanjem svog računa u mirovinskom fondu. A čak 66 posto stanovnika kaže da ni ne zna u kojoj je kategoriji. No član koji uplaćuje od osnutka mirovinskih fondova, na računu prosječno ima 55 tisuća kuna više nego što je uplatio. Zato ponovno apeliram: jako je važno pratiti koliko uplaćujete i kakvo vam je stanje, istaknula je.
Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
