Zvijezdana Rauš-Klier napominje da iako poštuje Dobronićeve stavove iz izvješća, kao predsjednica HJK ne može se s njima složiti jer “na neosnovano negativan način ocjenjuje rad javnih bilježnika, kako u povjerenim poslovima, tako i pri solemnizaciji bankovnih ugovora”.
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u svom prvom godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti za 2021. bio je vrlo kritičan i prema javnim bilježnicima i Fini, pa smo tražili njihovo očitovanje. Fini je prigovorio da se “često ponaša samovoljno”.
Sve što Fina radi, postupajući po tisućama osnova za plaćanje svakoga dana u proteklih 11 godina, utemeljeno je na zakonima, pišu u opširnom odgovoru. Fina nije nadležna niti može preuzeti nadležnost suda pa odbacuje sugestiju da postupa izvan ovlasti., piše večernji list
Iako je veliki dio poslovnog procesa provedbe ovrhe digitaliziran te se radi na unapređenjima zbog cjelovite digitalizacije, Fina “nije izradila niti upravlja sustavom e-Spis, za koji se u godišnjem izvješću navodi da u značajnoj mjeri usporava rad sudaca i sudskih zapisničara”. Netočan je i navod da je Fina primjenjivala pogrešan program za obračun kamata konformnom metodom.
Finin obračun kamate
Upravo suprotno, Fina je do donošenja pravnog shvaćanja Građanskog odjela VS-a 21. studenoga 2019., primjenjivala isključivo proporcionalnu metodu obračuna zatezne kamate. Donošenjem spomenutog pravnog shvaćanja, VS je zauzeo stav da se kao osnovica za daljnji obračun kamate na dan 1. travnja 1994. godine kao sastavni dio glavnice za obračun smatraju i dospjele kamate glavnici obračunate primjenom dopuštenog konformnog kamatnog računa.
Dobronić je Fini prigovorio i da dostavlja nepotpisane izvještaje o rezultatu naplate, što smatra odrazom ne samo pravne nekulture već i izbjegavanja odgovornosti zaposlenika. U Fini ističu da se izvještaji “automatizmom generiraju iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, a s obzirom na to da u kreiranju podataka ne sudjeluje nitko od Fininih djelatnika, smatramo da nije nužno da se isti potpisuju od strane ovlaštene osobe”.
U izvješću se tvrdi i da velik broj sudaca smatra da Finine dražbe za dva-tri tjedna usporavaju prodaju nekretnina u ovršnom i stečajnom postupku. Fina uzvraća da su im zakonom propisani rokovi te ističe gotovo stopostotnu uspješnost prodaje u stečajnim postupcima. I to u najviše četiri e-Dražbe, što je znatno brže nego putem usmene javne dražbe u sudovima kad se održavalo i po dvadesetak ročišta, što je znatno odugovlačilo stečajni postupak i gomilalo troškove.
S time da se nekretnine prodaju najčešće na prvim dražbama, a ne na posljednjim kad je cijena najniža. Brža prodaja i podmirenje višeg iznosa duga u korist je i vjerovnika i dužnika. Uz nedostatke prijašnjih dražbi (nedovoljna informiranost, preuski krug sudionika, brojne neuspješne prodaje, nepodmirenje tražbina vjerovnika) sedam je značajnih prednosti e-Dražbi. Uz to Fina nadležnom Ministarstvu stalno predlaže unapređenja postupka, a pohvalila se i da je jedna od 11 članica međunarodnog projekta LEILA u sklopu sustava eJustice. Širenjem na europsko tržište očekuje dodatno povećanje učinkovitosti e-Dražbe.
Fina je do kraja 2021. provela 23.100 e-Dražbi na kojima je prodano 6588 predmeta prodaje, što je više od 50 posto od 12.525 ukupno zaprimljenih, te višestruko uspješnije od sudskih dražbi. I to uz stalan rast, jer je recimo 2018. prodano oko 35%, što govori o prepoznatljivosti i prihvaćenosti sustava e-Dražbe, zaključuju u Fini.
Sređivanje zemljišnih knjiga
Zvijezdana Rauš-Klier napominje da iako poštuje Dobronićeve stavove iz izvješća, kao predsjednica HJK ne može se s njima složiti jer “na neosnovano negativan način ocjenjuje rad javnih bilježnika, kako u povjerenim poslovima, tako i pri solemnizaciji bankovnih ugovora”.
Netočno je da većinu rješenja o ovrsi javni bilježnici izdaju protivno direktivama i sudskoj praksi suda EU, kao i da su javni bilježnici generirali bilo koju sistemsku grešku koju bi sudovi pokušavali ispraviti. HJK i javni bilježnici prate i primjenjuju pravo EU, kao i pravo RH, te se u radnim skupinama za izradu nacrta propisa zalažu za najbolje prakse država članica EU i za poštivanje normi prava EU, obrazlaže predsjednica HJK. I zbog toga smatra kako je potpuno neopravdano osporavati kvalitetu i odgovornost javnih bilježnika. Dapače, egzaktni statistički pokazatelji i stručna analiza dokazuju suprotno, a što proizlazi i iz toga da se u proteklih 26 godina povećava opseg povjerenih poslova i kompetencija, pa se tako ozbiljno razmatra i nova vezana za obnovu zemljišnih knjiga.
Pogrešnim stavom da javni bilježnici nisu sposobni obavljati povjerene im zadaće, potencijalno se koči sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, što je desetljećima neriješen problem i baš se zbog toga razmatra povjeravanje nadležnosti javnim bilježnicima, uzvraća Rauš-Klier. Najznačajniji doprinos i učinci javnog bilježništva očituju se u preventivnom, odnosno izvanparničnom pravosuđu, javnim registrima, sprječavanju pranja novca…
“Povjerenja građana i resornog Ministarstva u javnobilježničku službu ne bi bilo da javni bilježnici u svom radu nisu znatno rasteretili sudove i kvalitetom svojih isprava u velikoj mjeri prevenirali nastanak sudskih sporova. Javnobilježnička služba potvrđuje se kao nositelj vrijednosti zaštite građana i javnog interesa, a uštedom troškova za državu i korisnike službe”, suprotstavlja se Rauš-Klier Dobronićevu zaključivanju pozivajući se i na statističke pokazatelje. , piše večernji list