Zbog povećanih dugova u zdravstvu, posljedica rata u Ukrajini te većih plaća u javnom sektoru, Vlada je već u prvoj polovini godine morala ići u rebalans proračuna. Njime će se prihodi povećati za 6,6 milijardi, dok će rashodi porasti za gotovo 11 milijardi. Proračunski manjak tako će iznositi gotovo 14 milijardi kuna.
Do rebalansa je, kaže premijer, moralo doći, jer su nas dočekali novi, nepredviđeni troškovi.
– Prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, saniranje posljedica narušavanja ove sigurnosne situacije u Europi, agresije na Ukrajinu, prihvat naravno ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, rekao je Andrej Plenković.
Najviše novca ponovno je dobilo zdravstvo – oko 4 milijarde kuna. Pri čemu se čak 3,5 milijarde odnosi na vraćanje dugova koje bolnice i ljekarne imaju prema dobavljačima.
– Samo za obveze, ima tu još i nekih drugih stvari. KBC Rijeka, imamo i neke sudske presude i slično. Ovdje govorimo o 3,5 milijarde samo što se tiče dobavljača, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Vlada rebalansom očekuje niži gospodarski rast, koji bi trebao biti tri posto, ali i čak tri puta veću inflaciju, koja će iznositi gotovo 8 posto.
– Uz značajne rizike u ostvarivanju i jedne i druge projekcije, s obzirom na visoku dozu neizvjesnosti koja vlada, prije svega vezana je uz energetsku situaciju, uz općenito kretanje cijena na globalnim tržištima sirove nafte i energenata, ali isto tako i prehrambenih proizvoda, rekao je Marić.
Nepredviđeni trošak za porezne obveznike su i 32 milijuna eura, za koje je država bila jamac Brodosplitu. Zbog neispunjavanja financijskih obveza splitskog škvera prema ruskoj banci VTB, ta je banka aktivirala jamstva i naplatit će se od države, piše hrt.hr.