Javne politike uključuju odlučivanje o našim zajedničkim interesima. Njima se utječe na rješavanje kolektivnih problema – onih problema koje kao zajednica dijelimo i onih koje samo zajednički možemo riješiti. Javna politika je akcija kojom vlade na različitim razinama odgovaraju na određene javne potrebe kako bi podupirale napredak zajednice i/ili određenih skupina na svom prostoru. Javne politike možemo definirati kao namjerno djelovanje institucija vlasti, koje mijenjaju društvo i ekonomiju i utječu na njih. Dva temeljna elementa javnih politika su ciljevi i instrumenti – što vlast treba ostvariti i kako to ostvaruje. Javna politika može biti izrađena u formi strategije, nacionalnog / regionalnog / lokalnog programa, provedbenog plana, akcijskog plana, itd., a proces izrade podložan je Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te drugim podzakonskim aktima. Sad kad smo se upoznali s pojmom javne politike pozabavit ćemo se s dvije ključne javne politike koje odgovaraju na potrebe, odnosno ciljne skupine, koje su u fokusu Udruge Studio B. Prvim člankom obradit ćemo temu javne politike za mlade.

Nacionalni program za mlade

Nacionalni program za mlade ( dalje u tekstu: NPM) prepoznaje probleme s kojima se susreću mladi, ali i velike potencijale mladih te važnost djelovanja javnih politika usmjerenih mladima, a trebao bi biti izrađen u smjeru stvaranja pozitivne, sveobuhvatne i inkluzivne politike za mlade, odnosno donošenja strateškog dokumenta u području mladih, a koji će obuhvatiti sva značajna prioritetna područja i mjere javnih politika za mlade usmjerene na poboljšanje uvjeta i kvalitete života mladih ljudi temeljene na aktualnim potrebama mladih.

Prvi NPM Republika je Hrvatska donijela davne 2003. godine, te je otada svaka Vlada Republike Hrvatske kroz različita tijela javne uprave (ministarstva, urede…) iz mandata u mandat donosila novi dokument, u pravilu na snazi za vrijeme trajanja mandata pojedine VRH, odnosno na razdoblje od četiri godine ( NPM 2004.-2008.; NPM 2009.-2013.; NPM 2013.-2017.) Kvaliteta ovih dokumenta, kao i procesi izrade, nekad su bili više kvalitetniji i uključiviji, nekad manje; ali je dokument kao takav postojao, bio usklađen s drugim relevantnim politikama na nacionalnoj i europskoj razini, te dostupan drugim dionicima kako lokalne / regionalne samouprave, tako organizacijama civilnog društva, koje su svoje strateške dokumente za mlade donosile usklađujući ih s nacionalnim programom. Također, ovaj je dokument bio temelj raspisivanja javnih poziva za organizacije civilnog društva mladih / za mlade, odnosno jedinice lokalne (regionalne) samouprave, obzirom da su prioriteti ovih javnih poziva bili određeni stvarnim ustanovljenim potrebama i problemima unutar NPM-a; stoga je financiranje projekata bilo moguće za one inicijative koje zaista odgovaraju na potrebe mladih. Važno je napomenuti kako je svaki od donešenih NPM-ova bio utemeljen na, obično, neovisno provedenim, sveobuhvatnim i relevantnim istraživanjima potreba i problema mladih, te njihovih interesa.

Međutim, 2017. godine dolazi do prekida ove ustanovljene prakse, te tadašnje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nije pravovremeno pristupilo izradi ovog dokumenta. Obzirom na učestale izmjene čelnih osoba u navedenom ministarstvu, 2020. dolazi do ukidanja ovog tijela, gdje dio odjela postaje sastavni dio Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, dok demografija i mladi dobivaju posebno tijelo – Središnji državni ured za demografiju i mlade, koji postaje krovno tijelo za izradu i provedbu javnih politika usmjerenih mladima.

Unatoč opetovanim molbama i zagovaračkim aktivnostima iz civilnog, ali i drugih sektora, od 2017. godine do danas, nijedno od nadležnih tijela nije izradilo, niti je Vlada RH usvojila novi NPM, premda smo na različitim konferencijama i okruglim stolovima od nadležnih državnih tajnika_ica, ministara / ministrica, te drugih dionika_ica slušali kako „novi NPM samo što nije“. Nažalost, izostao je i značajniji društveno – medijski pritisak na nadležne institucije, te izuzev Mreže mladih Hrvatske i nekoliko OCD-a, rijetki su dionici uopće otvarali ovo pitanje.

Na dan izrade ovog članka prošlo je točno 1592 dana, odnosno 4 godine, 4 mjeseca i 11 dana otkako nemamo Nacionalni program za mlade.

Obzirom da smo u protekle dvije godine imali dvoje izbore, parlamentarne i lokalne, te su svi_e kandidati_kinje tvrdili kako su mladi „u fokusu; prioritet; nužno ih je zadržati u RH; potencijal mladih je visok“ i slične floskule, nevjerojatno je da jedna tako važna društvena skupina nema svoju javnu politiku.
Svo to vrijeme, međutim, organizacijama civilnog društva bila su dostupna sredstva iz nacionalnih i europskih izvora usmjerena za rad s mladima (generalno), odnosno rad i doseg specifičnih skupina mladih (npr. mladih u NEET statusu), koje smo bili prisiljeni izrađivati bez mogućnosti pozivanja na relevantnu javnu politiku koja bi imala jasno definirane potrebe i probleme, te smo se oslanjali na istraživanja drugih neovisnih izvora, europske statistike ili provodili vlastita istraživanja unutar svojih mogućnosti.

Početkom 2020. doduše, došlo je do pomaka, te je, tada još postojeće, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo Nacrt Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, koje je upućeno na javno savjetovanje, otvoreno u razdoblju od 21. siječnja do 9. veljače 2020. godine. Navedeni je dokument i dalje dostupan na portalu e-savjetovanja, iako je samo savjetovanje onemogućeno, a prikupljeno je ukupno 309 općih komentara, te 30 nadopuna teksta. Međutim, nakon provedenog javnog savjetovanja ovaj je dokument u potpunosti zaboravljen.

Vlada Republike Hrvatske potom, na sjednici održanoj 8. srpnja 2021. godine, donosi Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2022. do 2024. godine kojom zadužuje Središnji državni ured za demografiju i mlade da izradi Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Isti je ured potom oformio radnu skupinu koju čini 16 članova_ica, od čega samo dvoje iz organizacija civilnog društva, a koja se od osnivanja do danas sastala dva puta.

Informacije koje OCD-ima pristižu na kapaljku i često putem poluslužbenih izvora kažu kako bismo novi NPM 2022.-2024. konačno trebali imati do kraja II kvartala 2022. (kraj lipnja), što znači da će proći šest mjeseci godine u kojoj bi dokument trebao biti na snazi. Obzirom da je već polovica svibnja, teško je povjerovati kako je rok uopće realan, međutim, živi bili pa vidjeli.

Sam Središnji ured za demografiju i mlade definira kako je Cilj NPM-a stvaranje poticajnog okruženja za razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihove optimalne društvene integracije. Obzirom na recentne demografske trendove koji ukazuju na sve veće iseljavanje mladih, njihovo sve kasnije osamostaljivanje i zasnivanje obitelji, svaki dan koji prođe bez Nacionalnog programa za mlade je jedan., piše STUDIO B