PIŠE MARIJANA CVRTILA objavljuje SLOBODNA DALMACIJA

Naši studijski programi, prema mišljenju završenih studenata, predstavljaju bolju osnovu za nastavak obrazovanja nego za pronalazak posla – opći je zaključak istraživanja o zapošljivosti studenata koji su studij završili 2018./2019. godine na našim visokim učilištima, a čiji su rezultati predstavljeni u Zagrebu.

Istraživanje je krajem 2020. i početkom 2021. godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), online upitniku pristupila su 5403 studenta (16 posto svih studenata koji su 2019. godine diplomirali ili završili studij), a njih 3833 u cijelosti je ispunilo anketu.

Rezultati su više nego zanimljivi – u prvoj godini nakon završetka studija posao je pronašlo samo 60 posto diplomiranih studenata, što se odnosi na ukupan broj završenih studenata sa svih razina, od preddiplomskih, diplomskih do doktorskih studija. Nezaposleno ih je oko 16 posto, dok većina ostalih (20 posto) studira, dio je na stručnom osposobljavanju (4,1 posto), a manji dio (0,7 posto) volontira. Iznenađujuće, svega 63,8 posto prvi je posao našlo u struci, a više od trećine (36,2 posto) izvan struke za koju su se školovali, što je znatno porazniji podatak u odnosu na 2017. godinu, kada je udio zaposlenih u struci bio čak 78,2 posto. U rubriku “vjerovali ili ne” ulazi i podatak kako se u godinu dana od stjecanja doktorata zaposli tek oko 57 posto doktora znanosti, a više od petine (21,6 posto) nezaposleno je. Trećina novih doktora znanosti radi za 3500 i manje kuna, a tek malo više od polovine (52 posto) radi u struci! Ne bez iznenađenja je, pak, podatak kako je gotovo 42 posto svih diplomiranih prvi posao pronašlo u – javnom ili državnom sektoru, što je za 4,2 posto više nego 2017. godine.

Najviše, gotovo 40 posto visokoobrazovanih mladih ljudi, na prvom poslu radi za neto plaću između 5000 i 7000 kuna, a 11,6 posto ima primanja niža od 3500 kuna. Ima i onih s plaćom većom od 10.000 kuna, ali njih je tek 5,9 posto, a najveći dio njih radi i živi u inozemstvu ili radi kod privatnika.

SVE VIŠE MLADIH ODLAZI IZ HRVATSKE

Porazan je i podatak da se nakon završetka studija iz Hrvatske iselilo 5,4 posto mladih ljudi s diplomom, što je više nego 2017. godine, kada ih je bilo 3,1 posto.

– Imamo značajan porast iseljavanja visokoobrazovane radne snage, osobito ako to usporedimo s podacima Državnog zavoda za statistiku, prema kojemu se 2019. godine iselilo oko jedan posto stanovništva Hrvatske. Mladih sa završenim studijem koji su otišli vani je pet puta više, što mora svakoga zabrinuti – upozorio je izv. prof. dr. sc. Matko Glunčić, profesor zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i autor istraživanja.

– Istraživanje je također među problemima prepoznalo ono na što upozoravamo godinama, a to je da hrvatsko tržište rada u velikoj mjeri ne prepoznaje prvostupnike, završene studente preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija, odnosno da dodiplomski studiji ne osiguravaju potrebne kompetencije za prelazak na tržište rada. U prilog tome govori i podatak kako se velik dio diplomiranih mladih ljudi ne zapošljava u struci. Međutim, rezultati su pokazali i kako 45 posto mladih ocjenjuje kako nema dovoljno ponuda za posao u struci, a više od 35 posto ne žele čak ni raditi ono što su završili jer smatraju da za pronalazak posla treba veza, da su natječaji namješteni. Tipična hrvatska priča – ocjenjuje profesor Glunčić.

Istaknimo kako je istraživanje pokazalo da se zaposli manje od trećine prvostupnika sveučilišnih studija (29,3 posto), 56,3 posto nastavlja studirati, a oko deset posto ostane nezaposleno. Još je gore na stručnim studijima, gdje je nezaposlenih čak 21 posto završenih prvostupnika, samo 16,7 posto nastavlja studij na diplomskoj razini, ali je ipak znakovito da se zaposlilo njih 56,4 posto. Dodajmo i kako su nakon diplome ili završetka studija najveći udio zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme zabilježili ispitanici iz interdisciplinarnih područja (66 posto), biomedicine i zdravstva (61 posto) te područja tehničkih (60,7 posto) i prirodnih znanosti (60,2 posto), dok najveći postotak nezaposlenih dolazi iz područja humanističkih i biotehničkih znanosti, oko 24 posto svaki.

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA