Solidarnost novinarskih udruženja i organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije, koje su se uz podršku Europske unije udružile i osnovale regionalnu mrežu Safejournalists s ciljem mapiranja napada na novinare/ke u regionu i zaštite i unapređenja medijskih prava i sloboda, u proteklih šest godina dala je veoma značajne i pozitivne rezultate, kazano je na regionalnoj konferenciji mreže Safejournalists koja je održana u Sarajevu. Vijest sa portala BHNOVINARI.BA prenosi HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO

Na konferenciji, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Hrvatskog novinarskog društva predsjednik Hrvoje Zovko i Monika Kutri te predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever, moglo se čuti da je ipak, položaj novinara u regiji i dalje nepovoljan u mnogim segmentima, a pritisci na nezavisne medije i novinare sve su izraženiji.

-Ekonomska, pravna i fizička sigurnost novinara je loša i postaje sve gora. Jedan od glavnih uzroka za to je nekažnjivost napada na novinare, ali i blagonaklonost pravosuđa kada su u pitanju radna prava i sva druga prava novinara i novinarki, kazao je predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

Kako prenosi portal bhnovinari.ba sudionicima konferencije se obratio i predsjednik Europske federacije novinara (EFJ) Mogens Blicher Bjerregard, koji je naglasio da je veoma važno da novinari iz cijele Europe udruže snage i zajedno rade na sprečavanju kršenja medijskih prava i sloboda.

-Rat u Ukrajini, kao i svi drugi ratovi, je i informacijski rat. Propagandne mašinerije danas su ponovo oživjele kao u vrijeme Hitlera. Zato je jako važno da podržimo i one nezavisne novinare, naše kolege koji se bore protiv propagande i lažnih vijesti u Rusiji, Mađarskoj, Austriji, Turskoj… Vlasti su oduvijek željele imati kontrolu nad medijima i to nije ništa novo. Na nama je da udružimo snage za slobodu i sigurnost svih novinara, poručio je predsjednik EFJ-a.

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović istaknuo je da kada je riječ o slobodi govora, u BiH postoji kvalitetan zakonski okvir, ali praksa je sasvim drugačija.

-Jako nas zabrinjava broj napada na novinare u BiH, ali i u cijeloj regiji, a naročito procesuiranje takvih napada. Tužbe za klevetu su također značajan problem jer se tu sav teret dokazivanja prebacuje na novinara. Sve to ograničava novinare da rade svoj posao slobodno i da se osjećaju sigurnima. Naročito želim naglasiti napade na novinarke. Nažalost, imali smo jedan takav slučaj i u našem Ministarstvu. Moramo raditi na tome i unutar institucija kako se takve stvari ne bi događale, rekao je Mahmutović.

Glavna koordinatorica mreže Safejournalists Tamara Filipović Stevanović podsjetila je da je Mreža osnovana kao odgovor na potrebu za međusobnom solidarnošću medijske zajednice, novinarskih udruženja i organizacija iz regije, a kako bi se efikasnije štitila prava svih novinara.

-Dajemo podršku jedni drugima kada se na terenu događaju najgrublji pokušaji ugrožavanja slobode izražavanja. Sve što radimo je s ciljem da pronađemo rješenja za naše probleme, a ne samo radi monitoringa. Tako u našim udruženjima imamo i besplatnu pravnu pomoć za novinare, kao i psihosocijalnu i financijsku pomoć, rekla je Filipović Stevanović.

Istraživači mreže Safejournalists prvog dana konferencije predstavili su nalaze svojih istraživanja – Indikatora nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara. Glavna istraživačica SJ Snežana Trpevska naglasila je da je mreža SJ postala važan instrument promjena u legislativi koja se odnosi na medijske slobode i sigurnost novinara. Najveći problemi i dalje ostaju neefikasne istrage napada na novinare, loša suradnja s tužilaštvima, sporost u izmjenama zakona, ali i politički pritisci na medije i loš ekonomski položaj novinara u cijelom regionu.

O ličnim iskustvima napada i prijetnji koje su doživjele govorile su i novinarke iz cijele regije. Naglasile su kako je za njih u takvim situacijama od krucijalne važnosti bila podrška njihovih redakcija, pa onda i novinarskih udruženja i drugih institucija. Međutim, novinarke ističu da su se prilikom prijavljivanja napada u razgovorima s policijom, tužiocima, advokatima, često osjećale kao da su ponovo napadnute.

-Napravila sam grešku jer sam dugo zanemarivala prijetnje koje su mi upućivali, misleći da je sve to bezazleno. Nažalost, ta greška me je puno koštala, i jednog dana mi je policija javila da je ispod mog automobila podmetnut eksploziv i morali su da evakuiraju cijelo naselje. Sada moram živjeti s policijskom pratnjom. Nemam objašnjenje zbog čega i dalje istrajavam u ovom poslu. Radim nadajući se da će mlađe generacije živjeti u boljem svijetu, da neće gledati ubojstva na ulicama i druge zločine koje mi svakodnevno gledamo, ispričala je Jelena Jovanović, novinarka iz Crne Gore.

Tijekom dva dana više od 60 sudionika konferencije u Sarajevu – novinara, urednika, medijskih eksperata, predstavnika organizacija iz regiona i EU – raspravljali su i o nekažnjivosti napada na novinare i potrebama za promjenom legislative, podršci i potrebama novinara kada su u pitanju radna prava, dezinformacijama, cenzuri i autocenzuri, propagandi i senzacionalizmu u medijima…

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA