Prošlo je mjesec dana otkako se u Korenici smjestio najveći broj ukrajinskog raseljenog stanovništva u jednom hrvatskom mjestu ili gradu. Njih 250, mahom žena i djece, sada su povećali u općini broj stanovništva za 14 posto. Svi su oni smješteni u hotelu i turističkom naselju vlasnika popularnog ličkog ugostitelja Željka Oreškovića Macole, a lokalna zajednica nastoji ih što brže integrirati u društvo i rad unatoč jezičnim i birokratskim zaprekama.

Ličko hladno i vjetrovito proljetno vrijeme ne mazi ukrajinsku djecu koja se unatoč tomu sretno i u miru igraju u parkiću koji im je nakon dolaska u naselje dodatno uredio Macola., donosi HRT

– Sve je dobro, puno hvala hrvatskomu narodu za pomoć i ljubav ukrajinskom narodu, rekao je Andrriy Ilkiv iz Lavova.

Andrej i Senija koordiniraju sve potrebe smještenih Ukrajinaca u Korenici između općine, policije, mirovinskog i zavoda za zapošljavanje, a kako bi svojim sunarodnjacima olakšali život u nastalim okolnostima. Korenički Crveni križ tu je od velike pomoći.

– Mnogi imaju neke probleme i zahtjeve, ali svi mogu otići u Crveni križ i reći koje su im potrebe. Crveni križ zaista pomaže i nakon upita osigura traženo ako nije isti dan, onda stigne za nekoliko dana, kazala je Senija iz Harkiva.

Iako je potpuno predana pomaganju svojim sunarodnjacima, u stalnoj je brizi za svoju obitelj u razorenom Harkivu.

– Jako mi nedostaje moja obitelj, domovina i prije svega moj otac, priznala je Senija.

No život je okrenuo novu stranicu za ove ljude koji sada uče hrvatski jezik i nastoje se uklopiti u sustav.

– Pomažem ljudima u turističkom naselju oko sređivanja zelenih kartona u policiji ili pak ako se djeca razbole da ih odvezemo doktoru u ambulantu ili u Gospić i pomažem oko prevođenja, rekao je Andrrij Ilkiv.

Koreničke škole pohađa 50-ak đaka, a isto je toliko još predškolske djece. Uskoro će Općina osigurati tečajeve za sve zainteresirane oko učenja hrvatskog jezika, koji je za sad najveća zapreka.

– Mnogi bi Ukrajinci našli posao i radili, no jezik je velik problem. Mi smo vrijedan narod, možemo raditi kao konobari, čistači, ali i drugi poslovi, no jezik nam stvara prepreku, kazao je Ilkiv.

– Nešto smo se maknuli samo u tom pogledu što je privatni sektor, nešto ukrajinskih ljudi uzeo za rad, međutim, što se tiče države nismo se maknuli u onom smislu da se ubrzaju procedure i da se njih u potpunosti iskoristi na burzi rada i da postanu naši punopravni članovi zajednice, kazao je Ante Kovač, načelnik općine Plitvička Jezera.

Paradoksalno je, kaže nam načelnik, da Ukrajinci s diplomama poput predškolskih odgajatelja ili psihologa, bez nostrifikacije diplome ili pak položenog hrvatskog jezika ne mogu dobiti posao, iako bi radili s Ukrajincima.

– Pa to je nevjerojatno, evo jedan primjer imamo gdje smo povukli europske fondove, znači apsolutno nas to radno mjesto ne košta ni lipe, ali ne možemo zaposliti psihologa ukrajinskog da radi s ukrajinskom djecom, nego moramo zaposliti hrvatskog psihologa kojeg ni nemamo, kazao je Kovač.

Ne budemo li brzo i kvalitetno integrirali ove ljude u društvo i osigurali im dostojanstven život, lako ih možemo izgubiti kao što smo izgubili naše stanovništvo kroz desetljeća, ističe načelnik Kovač

– Da bi bili ljudi s punim dostojanstvom i oni će se bolje osjećati ako budu nešto radili, ako imaju sredstava za neke stvari kao što je otići na kavu, otići na pizzu, na taj način bi se zatvorio krug i to bi onda sve skupa imalo smisla, kazao je Kovač.

Na Plitvičkom je području najveća potreba za radnom snagom u turizmu, a uz privatne ugostitelje i hotelijere i u nacionalnom parku bit će otvorena mogućnost zapošljavanja Ukrajinaca.

– Mi smo u kontaktu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i svakako da ćemo dio kadra koji nam bude odgovarao povući iz tog kontingenta, a što ne bude, raspisat ćemo ponovno natječaj za one kadrove koji nedostaju, a to su očekivano konobari, kuhari, rekao je Tomislav Kovačević, ravnatelj JU NP Plitvička Jezera.

U Lici je smješteno petstotinjak Ukrajinaca koje su Ličani zaista toplo primili, a koji se sada polako privikavaju na ovdašnji život i sustav.