Kervatin:”Obrtnici u Puli mogu uspjeti samo ako otvore candy shop, a stranci nam kupuju kuće putem e-dražbi”

Kervatin:”Obrtnici u Puli mogu uspjeti samo ako otvore candy shop, a stranci nam kupuju kuće putem e-dražbi”

“Svaki obični i siromašni čovjek koji nije debelo potkožen po financijskom, političkom ili interesnom ključu osuđen je da za života osjeti šok blokade od kojeg se rijetko tko oporavi. Pravno gledajući, Ovršni zakon je izvršni zakon, vi ste osuđeni bez suđenja. I bez olakšavajućih okolnosti”, ističe Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani, upozoravsajući na veliki broj Puljana koji imaju taj problem.

Dodaje da je najveći dio blokiranih dužan bankama i financijskim institucijama te da raste broj blokiranih obrtnika.

– Obrtnici su obično ljudi koji su poželjeli raditi svojim rukama i omogućiti sebi i djeci bolji život. U Njemačkoj, Italiji ili Austriji cijeli gospodarski napredak počiva na takvim ljudima. U Hrvatskoj za preživjeti imaš šansu jedino ako na skupoj najam lokaciji otvoriš candy shop ili ručno radiš svijeće. Inače propadaš. Pogledajmo broj zatvorenih izloga po Prvomajskoj u Puli, ističe Kervatin za Glas Istre

Napominje da su građane dočekali država, sud, Fina, javni bilježnici, odvjetnici i zakoni koji se automatizmom ne svrstavaju na stranu siromašnih.

– Oni nisu na strani uljanikovca koji je ostao bez posla i bez plaće, stanara samačkog hotela, siromašnih umirovljenika koji ovaj mjesec neće moći platiti struju ako žele jesti, dužnika u “švicarcima”, čovjeka kojeg su banke ogulile previsokim kamatama, i njega i jamce, bivše prijatelje, ili Porezne uprave koja mu je nastavila zaračunavati poreze i doprinose još godinama nakon zatvorenog obrta, nego mu država na kraju balade procijeni za sitniš i jedinu kuću. Te kuće, jadnikov jedini dom, proda potiho putem e-dražbe, u zemlji gdje nema svatko internet, nekom bogatom strancu, kaže Kervatin. 

Veli da primjer nije slučajno odabran, jer raste broj stranaca koji ubrzano osnivaju tvrtke s jedinim ciljem: kupiti jeftine nekretnine u Hrvatskoj, putem e-dražbi.

– A blokirani Hrvati ostaju zauvijek socijalni problemi i beskućnici svoje voljene domovine, ili odu u Irsku i neku normalniju državu i šalju novce starcima koji su ostali doma. Još je velik broj blokiranih otprije 10 godina kad Ovršni zakon nije predviđao ni jednu kunu zaštićenog dohotka pa su se ljudi snalazili posudbama kod zelenaša ili prijatelja i tako to biva: nemaš novaca i jedna blokada nosi nove blokade i to postaje začarani krug iz kojeg nema izlaza, kaže Kervatin. Navodi da je, što se statistike za Pulu i Istru tiče, podaci o blokadama konstanta već desetak godina.

– Svaki deseti radno sposobni Puležan ili Istrijan je u blokadi. Raste broj blokiranih obrtnika. Nema poduzetnika u Istri koji nije iskušao “čari” iznenadne blokade na svojoj koži. No, nešto je drugo izuzetno važno istaknuti, a to godinama prolazi ispod radara javnosti. Podaci broja blokiranih građana koji vodi Fina nisu potpuni. Tu se lažno stvorio dojam o smanjenju broja blokiranih. Gdje su brojke ovrha koje provode poslodavci i Mirovinski?, pita se Kervatin i dodaje da će još mnogi Puležani ostati bez svojih domova.

Na pitanje kako će porast cijena utjecati na blokirane i hoće li to prolongirati njihov izlaz iz blokade, Kervatin odgovara da s novom krizom i divljanjem cijena siromaštvo postaje sve veće, a Ovršni zakon “i dalje cvjeta”.

– Iz blokade, osim ako to nije “obična” blokada za jedan preskočen račun telefona ili kazne za parking, nema izlaza. Izlaz u vidu totalnog bankrota i potom ostatka života na ulici i 800 kuna socijalne pomoći nije život dostojan čovjeka, a Hrvatska nije spremna ni voljna pomoći svojim građanima. Sustav je i dalje iskrojen tako da svi interesni lobiji u Hrvatskoj koji sada u provedbi ovog zakona sudjeluju i dijele profit nauštrb svih građana, vodi veći dio građana u dužničko ropstvo. Sustav već dugo zakazuje u svim segmentima, a rezultat svega toga su demografski, društveni, politički i socijalni problemi. Umjesto da budemo zemlja sretnih i zadovoljnih obitelji i ljudi željnih ostanka i rada u Lijepoj našoj, imamo žalosnu i otužnu migraciju, zaključuje Kervatin.