Zašto se Grabar-Kitarović sastala s poljskim predsjednikom? Krenule špekulacije o lobiranju za čelno mjesto NATO-a…

Zašto se Grabar-Kitarović sastala s poljskim predsjednikom? Krenule špekulacije o lobiranju za čelno mjesto NATO-a…

Već se neko vrijeme ime Kolinda Grabar Kitarović spominje u kontekstu nasljednice sadašnjeg glavnog tajnika, Norvežanina Jensa Stoltenberga. Njemu mandat završava u rujnu, no nasljednik – ili nasljednica – trebaju biti izabrani krajem lipnja.

Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sastala s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom u Varšavi. Poljak je ugostio bivšu kolegicu te o njihovom susretu izvijestio na Twitteru uz kratku opasku o razgovoru, bez navođenja teme.

Kolinda Grabar Kitarović članica je Međunarodnog olimpijskog odbora, no ta se funkcija ne navodi u Dudovoj objavi pa se odmah počelo špekulirati da posjet bivše predsjednice ima veze s mogućom kandidaturom za šeficu NATO-a i lobiranjem za tu poziciju. Već se neko vrijeme ime Kolinda Grabar Kitarović spominje u kontekstu nasljednice sadašnjeg glavnog tajnika, Norvežanina Jensa Stoltenberga. Njemu mandat završava u rujnu, no nasljednik – ili nasljednica – trebaju biti izabrani krajem lipnja.

Portal politico.eunedavno je objavio kako mnogi diplomati smatraju kako je došlo vrijeme da na čelo tog saveza dođe žena, a mogućnost da ona bude iz istočne Europe poslalo bi dodatnu poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Portal se pozvao na francuski Les Echos koji navodi imena šest kandidatkinja koje bi mogle naslijediti Stoltenberga. Prema njima, favoritkinja je upravo Kolinda Grabar-Kitarović koja je, kako podsjećaju, već bila u NATO-u na mjestu pomoćnice glavnog tajnika. Bivša hrvatska predsjednica ima zavidnu biografiju – bila je predsjednica države, ministrica, veleposlanica u Washingtonu te odnose s Amerikancima a i dolazi iz države čija Vlada ima jedinstveni i odlučni stav oko Ukrajine.

Druge moguće nasljednice Norvežanina Stoltenberga su, navodi list, bivša visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, potpredsjednica belgijske vlade Sophie Wilmès, bivša britanska premijerka Theresa May, bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid te nizozemska političarka i bivša ministrica obrane Jeanine Hennis-Plasschaert, piše vecernji.hr.